Kina je prvi trgovinski partner svijeta, nekad su to bile Sjedinjene države

Vujačić je na online konferenciji "Američka politika i ekonomija: pogled iz Srbije" istaknuo da su, međutim, odnosi Pekinga i Washingtona posljednjih godina postali složeniji i zategnutiji.

Na panelu "Amerika u suvremenim međunarodnim gospodarskim odnosima" istaknuo je da je u Americi broj zaposlenih u industriji pao na 10 posto, za što Amerikanci krive Kinu i zbog toga joj uvode restrikcije. Vujačić, međutim, smatra da je za to više kriva automatizacija i novi softver, nego Kina.

Podsjetio je da su od 2018. Amerika i Kina uključene u trgovinski rat, pri čemu obje zemlje nameću carine jedna drugoj na robu. Amerika pak optužuje Kinu za nepoštenu trgovinsku praksu, uključujući krađu intelektualnog vlasništva i prisilni prijenos tehnologije, dok Kina optužuje Ameriku da pokušava ograničiti njezin rast kao globalne gospodarske sile.

Osim trgovinskog rata, Amerika i Kina vode niz drugih gospodarskih sporova – primjerice, Amerika optužuje Kinu da manipulira vrijednošću svoje valute, juana, kako bi stekla prednost u međunarodnoj trgovini. Amerika je također zabrinuta zbog rastućeg utjecaja Kine u ključnim industrijama, poput telekomunikacija i proizvodnje visoke tehnologije.

Jelena Žarković, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, objasnila je da su, unatoč ovim izazovima, SAD i Kina nastavile održavati gospodarske odnose. U studenom 2020. dvije su zemlje potpisale trgovinski sporazum prve faze, u kojem se Kina obvezala kupovati dodatnu robu i usluge od SAD-a i izvršiti strukturne promjene u svojoj gospodarskoj politici.

Međutim, mnoga temeljna pitanja u odnosima SAD-a i Kine ostaju neriješena, a napetosti između dviju zemalja vjerojatno će trajati u doglednoj budućnosti. Predavači su se složili da je trgovinski rat imao značajan utjecaj na globalno gospodarstvo, uključujući pad cijena dionica i povećanu neizvjesnost u međunarodnoj trgovini, a mnoge tvrtke uključene u trgovinu između SAD-a i Kine također su imale poteškoća.

U studenom 2020. dvije su zemlje potpisale postupni sporazum, nazvan "Prva faza" o trgovini koji je smanjio napetosti i pružio olakšanje globalnom gospodarstvu. "Kupujte američko", iako je politika prvi put uvedena 1930-ih, sada zauzima istaknuto mjesto u američkoj trgovinskoj politici. Praksa prekida opskrbe iz inozemstva nastala je tijekom Velike depresije, a panelisti se slažu da su ti zakoni često kontraproduktivni jer su skupi za porezne obveznike, smanjuju izvoz i gube više radnih mjesta nego što stvaraju.

Američki zakoni o nabavi obično nameću teške kazne za kupnju stranih materijala ili sudjelovanje stranih tvrtki u saveznoj nabavi, pa se kaže da je američki Zakon o oporavku i reinvestiranju iz 2009. (Zakon o poticajima) zahtijevao kupnju američkog željeza i čelika osim ako ukupni troškovi projekta ne povećavaju se za 25 posto ili više.

Kina također ima razvijenu strategiju širenja gospodarskog utjecaja na temelju koje jača i svoj politički utjecaj. Jedna od najvećih je "Inicijativa Pojas i put", kojom je obuhvatila gotovo svaku točku planeta nastojeći dati poticaj, prije svega, očuvanju rasta svoje ekonomije, a potom i utjecaju na globalnu ekonomiju. sustav na takav način da bolje zadovoljava potrebe kineskog gospodarstva. .

Dio inicijative "Pojas i put" je i Srbija, koja već ima ugovore s Kinom o realizaciji projekata vrijednih više od sedam milijardi eura, neslužbeno se doznaje. To je i jedan od razloga zašto pojedini domaći ekonomisti već upozoravaju da bi Srbija mogla doživjeti sudbinu pojedinih afričkih zemalja čije banke posuđuju velike infrastrukturne projekte na kojima rade kineske tvrtke, rečeno je na skupu. Internetska debata o američkoj politici i gospodarstvu dio je projekta "Amerikanac - mali poticaj za buđenje" koji Centar za društveni dijalog i regionalne inicijative provodi uz potporu američkog veleposlanstva u Srbiji, javlja Tanjug.