Cilj projekta bilo je dobiti uvide o tome jesu li i u kojoj mjeri mladi spremni za ulazak na tržište rada, koja su njihova očekivanja i stavovi spram obrazovnog sustava i budućih poslodavaca i postoje li u Hrvatskoj odgovorne poslovne prakse koje olakšavaju prelazak mladih iz školovanja u svijet rada. U projektu je sudjelovalo više od devedeset studenata i studentica završnih godina Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc. Mislava Ante Omazića. Među praksama koje su mladi mapirali u poduzećima u najvećoj mjeri se ističu programi plaćenih stručnih praksi, pripravnički programi koji na strukturiran način mlade uvode u posao, mentorstva, stipendije, edukacije i treninzi za mlade usmjerene na stjecanje relevantnih znanja i vještina, suradnje s obrazovnim institucijama, organizacija događanja namijenjenih učeničkoj i studentskoj populaciji, stručnu podršku u izradi diplomskih radova i studentskih projekata, pružanje podrške mladima iz ranjivih skupina pri ulasku na tržište rada i drugo. Sažetak rezultata mapiranja odgovornih poslovnih praksi, u kojoj je sudjelovalo 16 poduzeća dostupan je na poveznici.
„Iznimno je važno mladima omogućiti da steknu vještine potrebne za tržište rada koje se konstantno i brzo mijenja. Od srca hvala kompanijama koje su otvorile svoja vrata mladima i sudjelovale u projektu. Želimo osnažiti naše mlade i dokazati im da su njihovi uspjesi i uključenost u društvo važni za ne samo njihovu, već i našu budućnost. Putem svojih programa UNICEF radi s mladima kako bi ih podržao u stjecanju vještina 21. stoljeća -- komunikaciju, poduzetništvo, vodstvo i izgradnju partnerstva - što im omogućuju ne samo da imaju utjecaj u zajednicama u kojima žive, već i olakšava taj važan prijelaz od stjecanja vještina do zapošljivosti u budućnosti. Svakako, iskoristila bih ovu priliku i da pozovem još više poduzeća da se pridruže UNICEF-ovim naporima kako bi se osiguralo da mladi ljudi mogu ostvariti svoj puni potencijal kroz ulaganja u svoje vještine danas, kako bi nas mogli voditi s povjerenjem u budućnosti.“ naglasila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Uz mapiranje poslovnih praksi, Ured UNICEF-a za Hrvatsku je proveo anketu na malom i prigodnom uzorku mladih* između 16 i 25 godina koja je pokazala kako su mladi generalno zadovoljni mjeri u kojoj ih obrazovanje priprema za tržište rada no isto tako smatraju kako to nije dovoljno. Kada gledaju prema poslodavcima, mladi imaju jasna i visoka očekivanja: žele više mogućnosti za izgradnju vlastite zapošljivosti kroz omogućavanje stručnih praksi, mentoriranje ili pripravništvo te bolje osluškivanje potreba i realna očekivanja kada je u pitanju prvo zaposlenje koje u pravilu podrazumijeva nedostatak radnog iskustva. Mladi smatraju kako im razvijene komunikacijske vještine najviše mogu pomoći da budu konkurentniji na tržištu rada, a isto to – kvalitetnu komunikaciju koja podrazumijeva uvažavanje, otvorenost i pristupačnost u visokoj mjeri očekuju i od poslodavaca.
Jelena Penjin, studentica i supokretačica projekta MladiRade i Aleksej Leon Gajica, mladi ambasador za prava djece i mladih, kao i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Martina Muštra Borić i Ena Beč ponudili su na konferenciji perspektivu mladih, potvrdivši kako su očekivanja mladih, osim na poslodavce, usmjerena i na druge ključne dionike u kontekstu zapošljivosti: obrazovne institucije, odgovorna ministarstva te same mlade, kao aktivne sugovornike i suradnike u procesu pripreme za tržište rada.
„Mladi danas imaju niz prilika za osobni rast i razvoj, ali često nisu svjesni čime se sve mogu baviti sa svojim stupnjem obrazovanja u ovom digitalnom svijetu s pregršt novih zanimanja. Uz osobnu motivaciju koja je najvažnija, postoji niz dostupnih programa za usvajanje vještina za buduće poslove, a na mladima je da ih iskoriste.“, istaknula je Jelena Penjin, studentica i supokretačica projekta MladiRade.
„Smatram kako bi se u srednjoškolski program trebalo dodati predmete o financijskoj pismenosti i komunikacijskim vještinama. To su najvažnije vještine današnjice, a velik ih broj mladih ne usvoji tijekom srednjoškolskog obrazovanja“, istaknuo je Aleksej Leon Gajica, UNICEF-ov mladi ambasador za prava djece i mladih.
U programu konferencije sudjelovali su i prof.dr.sc. Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dragan Jelić, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Vesna Hrvoj-Šic, Voditeljica Službe za strukovno obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, Željko Antolić, direktor ljudskih potencijala Ericssona Nikola Tesle, Kornelija Knez, direktorica Zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima, PBZ, Vali Marszalek, direktorica ESG odjela Mazars Hrvatska i mentorica na projektu, Igor Žonja, direktor portala Moj posao te Andrijana Mušura Gabor, psihologinja i bihevioralna znanstvenica, suradnica Ureda UNICEF-a za Hvatsku na projektu.
„Budućnost je apsolutno nepredvidiva, a prepoznati trendove nikada nije bilo važnije. Cilj nam je mlade maksimalno pripremiti na poslove budućnosti, a u tome je uloga budućih poslodavaca, odnosno poduzeća ključna. Nadam da smo s ovim projektom i današnjom konferencijom dali poticaj mladima i poduzećima da budu pokretači promjena za svoju i našu bolju budućnost.“, izjavio je prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, voditelj projekta.
