U odnosu na lipanj 2024. javni dug veći je za 1,8 mlrd. eura ili 3,7% dok je na mjesečnoj razini povećan za 1,5%. Mjesečni rast rezultat je povećanja i inozemnog i unutarnjeg duga opće države (za 638 mil. odnosno 119 mil. eura).
Rast duga opće države na godišnjoj razini u promatranom razdoblju posljedica je najvećim dijelom rasta zaduživanja središnje države. U lipnju peti mjesec zaredom rast bilježi i dug lokalne države koji je ubrzao na 10,9% godišnje (u odnosu na 8,0% u svibnju odnosno 4,9% u travnju) dok fondovi socijalne sigurnosti nastavljaju bilježiti negativne godišnje promjene. Središnja država s ukupnim dugom od gotovo 50 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. Prema podacima o strukturi duga, na kraju lipnja na domaće sektore odnosilo se 70% duga konsolidirane opće države, a 30% na inozemstvo.
S podacima za lipanj zaokružena je statistika za prvu polovinu godine na kraju koje je dug opće države iznosio 57,6% BDP-a. U odnosu na kraj prošle godine, gotovo da nije bilo promjene, dok je u odnosu na isto razdoblje 2024. udio duga u BDP-u smanjen za 2,4 postotna boda. Iako dug u apsolutnom iznosu raste, smanjenje ovog relativnog pokazatelja zaduženosti rezultat je nastavka snažnog rasta nominalnog BDP-a, ključnog u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, koji je još uvijek pod snažnim utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora.
S obzirom na očekivanja o nastavku realnog rasta gospodarske aktivnosti uz tek postepeno smirivanje inflacije prema ciljanoj razini, smanjenje udjela duga u BDP-u očekujemo i sljedeće godine, ali usporenijom dinamikom. S druge strane, očekivano pogoršanje salda proračuna s 2,4% BDP-a krajem 2024. na 2,9% BDP-a krajem ove godine uslijed snažnijeg rasta rashodne strane proračuna poziva na oprez i razboritost fiskalne politike u narednom razdoblju.
