Inflacija usluga na najvišoj razini u dvije i pol godine

Cijene dobara i usluga mjerene indeksom potrošačkih cijena u veljači su u prosjeku više za 3,8% na godišnjoj razini. Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznosila je 3,9%, što je za 2,0 postotna boda više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju.

Nastavak pojačanih inflatornih pritisaka u veljači

Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za veljaču. Uz mjesečni rast od 0,3%, godišnja stopa inflacije, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 3,8%.

Inflacija usluga na najvećoj razini od kolovoza 2023.

Ubrzanje godišnje stope rasta s 3,4% na 3,8% posljedica je snažnije godišnje inflacije u gotovo svim posebnim agregatima, izuzev industrijskih dobara.

Inflacija usluga ubrzala je na godišnjoj razini za 0,5 postotnih bodova na 7,7%, podržana mjesečnim rastom od 0,5%. Najviša je to stopa rasta od kolovoza 2023.

Uslijed nepovoljnog učinka baznog razdoblja, inflacija u agregatu Hrana, alkoholna pića i duhan ubrzala je s 3,0% na 3,6%. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,2%, što ne odstupa od dugoročnog obrasca kretanja.

Cijene energije porasle su na mjesečnoj razini za relativno visokih 1,4%. Tako je ostvareno ubrzanje rasta na godišnjoj razini s 3,6% na 4,3%, a intenzivniji rast spriječio je povoljan učinak baznog razdoblja.

Konačno, cijene u Neprehrambenim industrijskim proizvodima bez energije ostale su gotovo nepromijenjene u odnosu na isto razdoblje godinu prije, odnosno bile su niže za 0,1%, dok je na mjesečnoj razini promjena iznosila -0,6%.

Očekivana prosječna inflacija od 3% u ovoj godini izložena je rizicima da bude i viša

U ovoj godini dokidanje energetskih mjera planirano za travanj već samo po sebi ograničava prostor za brže smirivanje inflacije, osobito u uvjetima u kojima očekujemo nastavak gospodarskog rasta blago iznad potencijalnog, na krilima (nešto skromnije) domaće potražnje te postupnog oporavka neto inozemne potražnje. U takvom okruženju pojačani geopolitički rizici dodatno naglašavaju uzlazne pritiske na cijene.

Eskalacija sukoba između Izraela i Irana povećava vjerojatnost duljeg zadržavanja geopolitičke premije u cijenama nafte, pri čemu bi postojanost povišenih razina cijena značila prelazak doprinosa energenata inflaciji iz negativnog u pozitivno područje tijekom 2026. godine. Time bi se uklonio važan dezinflacijski čimbenik iz 2025., dok bi viši troškovi energije, transporta i osiguranja mogli dodatno pojačati uvozne cjenovne pritiske.

U kombinaciji s proinflacijskim učinkom rasta domaće potražnje i potencijalnim šokovima kod cijena hrane uslijed vremenskih (ne)prilika, očekivana prosječna inflacija od 3% u ovoj godini izložena je rizicima da bude i viša. Iako i dalje ne polazimo od scenarija snažnog i dugotrajnog energetskog poremećaja, pojačane geopolitičke napetosti povećavaju neizvjesnost projekcija i osjetljivost inflacije na vanjske šokove u narednom razdoblju.

Inflacija u europodručju ubrzala na 1,9% u veljači

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) ubrzala je s 3,6% na 3,9%, što je za 2,0 postotna boda više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju. Godišnji rast potrošačkih cijena u europodručju ubrzao je u veljači na 1,9%, s 1,7% u siječnju te se i dalje zadržava oko ciljane razine ESB-a. Promatrano prema državama članicama europodručja, višu stopu u veljači bilježi jedino Slovačka (4,0%). Najnižu godišnju stopu opće inflacije u veljači bilježi Cipar (0,9%), Francuska (1,1%), te Belgija (1,4%).