GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Inflacija u Hrvatskoj najviša u eurozoni

Inflacija u Hrvatskoj najviša u eurozoni
LOŠE VIJESTI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.01.2025 / 12:19
Autor: SEEbiz

ZAGREB - Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, gotovo dvostruko snažnije od prosjeka, pokazali su u utorak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom cijena (HICP), iznosila je u prosincu 2,4 posto, pokazali su preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Inflacija je tako ubrzala i na kraju godine, treći mjesec zaredom. Trend blažeg rasta cijena prekinut je u listopadu kada su bile porasle za 2,0 posto. U studenom njihov rast ubrzao je, prema revidiranim podacima, na 2,2 posto.

Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskupjele usluge, za četiri posto, neznatno snažnije nego u prethodnom mjesecu.

Svježa hrana bila je za 1,7 posto skuplja nego lani, utvrdili su statističari, uz osjetno blaži rast cijena nego u studenom.

Cijene energije neznatno su pak porasle u prosincu, za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine. U studenom bile su se smanjile za dva posto, u listopadu za 4,6 posto, a u rujnu za 6,1 posto.

Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u prosincu u eurozoni bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Eurostat. To znači da je stopa temeljne inflacije bila tek neznatno viša nego u studenom.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u prosincu porasle za 0,4 posto, nakon što su u prethodnom mjesecu bile pale za 0,3 posto.

Daleko najveći rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u prosincu Hrvatska, za 4,5 posto. U studenom bile su porasle za 4,0 posto.

Na mjesečnoj razini cijene su uvećane za 0,2 posto, nakon što su u studenom stagnirale.

Indeks Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su potrošačke cijene u prosincu bile više za 3,4 posto nego u istom mjesecu 2023. godine. Na mjesečnoj razini porasle su po DZS-ovim izračunima za 0,1 posto.

Blizu je Hrvatskoj po rastu potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u prosincu u odnosu na isti mjesec prethodne godine Belgija gdje su uvećane za 4,4 posto. Granicu od 4,0 posto premašila je, blago, i Estonija.

Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježila je na kraju prošle godine Irska, gdje su uvećane za jedan posto. Slijede Italija i Luksemburg gdje su porasle za 1,4 odnosno za 1,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Tagovi: #inflacija hrana energija trgovina potrošnja
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE