Inflacija u Hrvatskoj na najvišoj razini od kraja 2023.

Solidna turistička aktivnost i jaka domaća potražnja čimbenici su koji ne pružaju inflaciji razlog da se umiri. U rujnu se godišnja stopa popela na najveću razinu od kraja 2023., a jasno je da će inflacija u 2025. nadmašiti onu iz prethodne godine. U dosadašnjem dijelu godine, najveći doprinos dolazi od usluga i hrane. Međutim, energija također počinje kucati na vrata.

Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio preliminarnu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za rujan. U skladu s očekivanjima, u rujnu je dinamika godišnjeg rasta blago ubrzala. Naime, uz mjesečni rast od 0,4%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,2%. U prvih devet mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje lani.

Ubrzanje zbog baznog učinka u energiji

Na mjesečnoj razini, ohrabrujuće je da su tekući pritisci u agregatu usluga i hrane popustili. S padom od 1,1% u odnosu na kolovoz, inflacija usluga spustila se s 6,4% na 6,0%. Istovremeno je mjesečna promjena u Hrani, piću i duhanu iznosila -0,3%, pa je godišnji rast skliznuo s 6,2% na 5,6%. Cijene neprehrambenih industrijskih proizvoda bez energije nastavljaju se kretati uobičajenom putanjom pa se godišnja stopa rasta zadržava oko dugoročnog prosjeka (u rujnu +0,5% na godišnjoj razini). Rujansko ubrzanje posljedica je učinka baznog razdoblja u cijenama energije (odnosno snažnog mjesečnog pada cijena u rujnu prošle godine koje više ne ulazi u izračun godišnje promjene) pa se godišnja stopa rasta ubrzala s 2,5% na 4,5%.

Uz dostupne podatke o kretanju cijena u posebnim agregatima, očekujemo da će temeljna inflacija usporiti s 3,4% u kolovozu na 3,2% u rujnu u odnosu na isto razdoblje 2024.

Inflacija ostaje povišena

Najveći doprinos u dosadašnjem dijelu godine pružaju komponente usluga i hrane. U prvih devet mjeseci 2025. zajedno čine gotovo 90% ukupnog porasta. Štoviše, s obzirom na prethodnu konvergenciju cijena europskom prosjeku (u 2024. cijene Restorana i hotela dosegnule više od 95% prosjeka EU, dok su cijene hrane i pića gotovo na 104%!), očekivalo se postepeno hlađenje rasta na godišnjoj razini uslijed visoke baze. Međutim, mjesečni rast u ova dva agregata često je bio iznad dugoročnog prosjeka (osobito u uslugama), što sugerira i dalje na snažne tekuće cjenovne pritiske.

Dok se rast u agregatu hrane djelomično može opravdati vremenskim prilikama koje su gurnule cijene određenih neprerađenih stavaka u visine (poput, primjerice, kave), u paru pritisci u segmentu usluga sugeriraju da je nešto drugo, vjerojatno i važnije, po strani u objašnjavanju ovih pritisaka.

Prema našem mišljenju, recentni rast (realnih) plaća i zaposlenosti, relativno povoljni uvjeti zaduživanja, direktni i indirektni učinci solidnih rezultata turističke sezone (potrošnja gostiju odnosno jačanje dohodaka kućanstava s obzirom na visok udjel malih iznajmljivača u ukupnom komercijalnom smještaju) i ekspanzivna fiskalna politika (preko subvencija i administrativnih ograničenja cijena određenih proizvoda, ali i podizanja plaća u javnom sektoru) neki su od najvažnijih čimbenika koji potpiruju potražnju u gospodarstvu, a time omogućuju i lakše podizanje opće razine cijena i daljnju konvergenciju prosjeku europodručja.

Iako je Europska komisija već dosta ranije preporučila povlačenje netargetiranih energetskih mjera, prema posljednjim informacijama Vlada bi od studenog trebala iste postepeno ukidati te početi (barem u ovom segmentu) odašiljati kontrakcijski fiskalni impuls dosad procikličke fiskalne politike. Uz najavljena povećanja cijena energije sasvim je izvjesno da će odluka, uz ostale uvjete nepromijenjene, za posljedicu imati poticaj rastu opće razine cijena.

Navedeno predstavlja jasan uzlazni rizik za našu projekciju inflacije u ovoj godini od 3,6%. Iako je u dosadašnjem dijelu godine energija doprinijela ukupnom rastu od (samo) 0,4 postotnih bodova, taj bi utjecaj u posljednjem tromjesečju mogao ojačati premda će povoljan učinak baznog razdoblja do kraja godine djelovati u suprotnom smjeru. S obzirom na povećanja cijena energije i potpuno ukidanje mjera u 2026., osobito je to rizik za našu prognozu inflacije od 2,5% za iduću godinu koja pretpostavlja povijesan obrazac kretanja cijena u uslugama i hrani. U vezi posljednje rečenice vrijedi spomenuti da očekujemo nastavak gospodarskog rasta blago iznad potencijalnog na krilima (nešto skromnije) domaće potražnje i mlakog oporavka neto inozemne potražnje (proinflacijski rast).

Bez obzira na navedeno, za razliku od europodručja koje, bez obzira na posljednje podatke, brinu i mogući dezinflacijski pritisci, u Hrvatskoj inflacija ostaje iznad ciljanih razina središnje banke, a time i aktualna tema u narednom jednogodišnjem razdoblju.

Inflacija u europodručju neznatno ubrzala

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) zadržala se na 4,6% drugi mjesec zaredom, što je 2,4 postotna boda više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju (ubrzanje s 2,0% u kolovozu na 2,2% u rujnu). Postojano viša inflacija mjerena harmoniziranim indeksom u odnosu na nacionalni pokazatelj (IPC) odražava razlike u strukturi košarice dobara i usluga. Primjerice, udio usluga, osobito ugostiteljskih i usluga smještaja, znatno je viši u HIPC-u u odnosu na IPC, budući da uključuje i potrošnju stranih gostiju. S druge strane, udio hrane i energije nešto je niži.

Promatrano prema državama članicama europodručja, višu stopu bilježi jedino Estonija (5,2%), a istu kao Hrvatska zabilježila je Slovačka. Nakon toga slijede Latvija i Austrija (s 4,1% odnosno 3,9%). Uz stabilnost u Cipru, najnižu godišnju stopu opće inflacije u kolovozu bilježi Francuska (1,1%), Grčka i Italija (obje po 1,8%).