Inflacija u eurozoni na rekordnih 10,6 posto

Inflacija nije bila tako jaka od uvođenja zajedničke europske valute 1999. godine. Istodobno je Eurostat korigirao preliminarnu procjenu naniže za 0,1 posto.

Inflaciju i dalje ponajviše pokreću cijene energenata koji su od listopada 2021. poskupjeli za 41,5 posto. Jako su porasle i cijene hrane, s 11,8 posto u rujnu na 13,1 posto u listopadu, a značajno su poskupjeli i industrijski proizvodi.

Temeljna inflacija, isključujući proizvode čije su cijene podložne velikim promjenama, poput energije i hrane, skočila je s 4,8 na 5 posto. Ekonomisti tu stopu vide kao ključni pokazatelj dugoročnijih kretanja cijena.

No, stopa rasta cijena drugačija je za zemlje eurozone: najjača je u baltičkim državama Estoniji, Latviji i Litvi, s više od 20 posto u svakoj.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Francuska, Španjolska i Malta s listopadskom inflacijom ispod osam posto. Njemačka je sa svojih 11,6 posto, prema europskoj metodologiji, negdje u prosjeku.

Cilj Europske središnje banke (ECB) da inflaciju drži pod kontrolom na dva posto odavno je prekršen. Nakon određenog oklijevanja, ECB je značajno podigao svoju referentnu kamatnu stopu.

Više kamate hlade proizvodnju, plaće i potražnju, a time i inflaciju.

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje hoće li ECB nastaviti dizati kamatnu stopu, jer financijska tržišta smatraju da je pred nama recesija i da europska gospodarstva ne bi trebala stezati remen jer imaju dovoljno paralizirajućih problema zbog rata u Ukrajini .