Mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, uz mjesečni porast od 0,6%, inflacija je usporila, s 4,2% u rujnu na 3,6% u listopadu. U prvih deset mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) usporila je s 3,2% na 3,1% na godišnjoj razini.
Uz pad od 0,2% u odnosu na rujan, ali prvenstveno uslijed povoljnog učinka baznog razdoblja, inflacija u agregatu Hrana, alkoholna pića i duhan skliznula je s 5,6% na 4,4%. Doprinos ukupnom porastu smanjio se u listopadu za 0,4 postotna boda. Iako je tekuća inflacija bila nešto snažnija od dugoročnog obrasca kretanja, bazni učinak djelovao je i na spuštanje godišnje inflacije u Energiji (s 4,5% na 4,0%, +1,0% na mjesečnoj razini) i u Neprehrambenim industrijskim proizvodima bez energije (s 0,5% na -0,2%, +1,9% na mjesečnoj razini). S druge strane, inflacija usluga nastavlja prkositi te je na godišnjoj razini ubrzala za 0,4 postotna boda na 6,4%, poglavito zbog utjecaja baznog razdoblja. Najveći doprinos ukupnom porastu nakon nekog vremena ponovno je preuzeo ovaj agregat s 1,66 postotnih bodova u listopadu, a slijedi ga hrana s 1,4 postotna boda.
Promotrimo li detaljnije, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, najsnažniji godišnji rast ostvaren je u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, i to za 8,4% (uz doprinos porastu od 1,42 postotna boda). Od ostalih glavnih skupina slijede Restorani i hoteli (6,9%, +0,35 postotnih bodova), Komunikacija (4,9%, +0,25 postotnih bodova). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Odjeća i obuća (-2,2%, doprinos padu od -0,15pb), Obrazovanje (-1,5%, doprinos padu od -0,01 postotnog boda) te Prijevoz (-1,1%, -0,15 postotnih bodova).
Na mjesečnoj razini, u skladu s uobičajenim sezonskim obrascem, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Odjeća i obuća, za 8,0% (doprinos porastu od +0,54 postotna boda). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Rekreacija i kultura (-0,8%, doprinos padu od -0,04pb), Alkoholna pića i duhan (-0,6%, -0,03pb), Prijevoz (-0,5%, -0,07pb), Restorani i hoteli (-0,3%, -0,02pb), Hrana i bezalkoholna pića te Komunikacija (po svakoj skupini za skromnih -0,1%).
Uslijed najavljenog povlačenja energetskih mjera, inflacija će u studenom vjerojatno ponovno ubrzati iako će učinak baznog razdoblja sputavati ubrzanje godišnje stope rasta u Energiji (i prošle godine u studenom smo imali snažan mjesečni rast cijena energije zbog popuštanja mjera). Prema našim očekivanjima, na razini godine, prosječan rast potrošačkih cijena mogao bi iznositi 3,7%.
Ipak, planirano dokidanje energetskih mjera u 2026. neće dopuštati ubrzano smirivanje inflacije uz pretpostavku relativne stabilnosti cijena u ostalim agregatima. Kod potonjeg vrijedi spomenuti da očekujemo nastavak gospodarskog rasta blago iznad potencijalnog na krilima (nešto skromnije) domaće potražnje (proinflacijski rast) i mlakog oporavka neto inozemne potražnje. Stoga ne možemo isključiti da bi prosječan rast potrošačkih cijena u idućoj godini mogao iznositi oko 3 posto. U skladu s navedenim, u Hrvatskoj inflacija ostaje iznad ciljanih razina središnje banke, a time i aktualna tema u narednom razdoblju.
