Mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, uz mjesečni rast od 1,6%, inflacija je ubrzala s 4,8% u ožujku na 5,8% u ožujku. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) ubrzala je s 3,5% na 3,7%.
Kod posebnih agregata inflacije, ako promotrimo promjene doprinosa godišnjoj inflaciji, za ubrzanje opće inflacije je zaslužna gotovo u potpunosti Energija gdje je rast cijena ubrzao s 11,2% na 17,7%, najvišu stopu od studenog 2022. godine. Tako je ostvaren porast doprinosa za čak jedan postotni bod u odnosu na mjesec prije, s 1,8 na 2,8 postotnih bodova. Uz nepovoljni učinak baznog razdoblja, takvo ubrzanje posljedica je tekućeg rasta (porast u odnosu na ožujak za 5,0%) kao odraz kretanja cijena nafte na međunarodnom tržištu. U skladu s navedenim, ako promotrimo prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP (ver. 2), mjesečnim rastom ističu se, primjerice, Tekuća goriva (25,2%).
Uz mjesečni porast od 1,2%, rast cijena usluga ubrzao je 7,8% na 8,2% na godišnjoj razini. Inflacija usluga i dalje pruža najveći pojedinačni doprinos među glavnim komponentama indeksa (2,1 postotni bod). Uz još uvijek solidnu potražnju koja podržava povećanje cijena u ovom agregatu, za ubrzanje godišnje stope rasta od početka godine zaslužan je rast pojedinih administrativnih cijena (promatrano prema klasifikaciji ECOICOP, izdvajaju se najamnine za stanovanje, naknade za odvoz smeća ili, primjerice, cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja).
Cijene Hrane, pića i duhana usporile su na 3,5% u odnosu na travanj prošle godine (s 3,5% u ožujku, doprinos u ožujku od 1,1pb) dok u odnosu na ožujak nije bilo promjena. Za usporavanje je zaslužna podskupina Neprerađeni prehrambeni proizvodi (s 6,3% na 5,5%), dok je godišnji rast Prerađenih prehrambenih proizvoda blago usporio s 2,9% na 2,8%.
S druge strane, cijene Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije manje su za 0,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (negativan doprinos od 0,2pb). Na mjesečnoj razini promatrane cijene više su za 1,7%, dobrim dijelom kao posljedica uobičajenog, sezonalnog povećanja cijena odjeće i obuće radi novih kolekcija (+6,9% u odnosu na ožujak).
U skladu s globalnim kretanjima, naša prognoza inflacije za Hrvatsku revidirana je na više u odnosu na inicijalnu procjenu te sada očekujemo prosječan rast potrošačkih cijena u 2026. godini na razini od 4,8%. Ova procjena pretpostavlja da će zatvoren Hormuški tjesnac još kratko vrijeme održavati cijene nafte na vrhuncu u drugom tromjesečju, uz postepen pad u nastavku godine. Takav scenarij neizbježno vodi do intenzivnijeg rasta pri čemu ne isključujemo mogućnost da će godišnja stopa inflacije u pojedinim mjesecima drugog tromjesečja vrlo vjerojatno premašiti 6%.
U tom slučaju bi, uz direktne učinke energije, važnu ulogu imali i indirektni učinci, a doprinos bi ovisio prvenstveno o reakciji cijena hrane, a zatim industrijskih dobara i usluga. Vladine energetske mjere (subvencije i limitiranje cijena određenih proizvoda i usluga), uključujući uvođenje plutajućeg PDV-a, donekle će ublažiti neposredni udar na kućanstva, ali će potencijalno prenijeti inflacijske pritiske u sljedeću godinu. S obzirom na visoku volatilnost i suprotne signale s Bliskog istoka, realizacija naših prognoza ostaje pod izrazitom neizvjesnošću.
