ILO: Oporavak tržišta rada od pandemije neće biti ni jednostavan ni brz

U drugom je tromjesečju zbog pandemije koronavirusa broj radnih sati u svijetu pao 14 posto, što odgovara 400 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom, utvrdili su u ILO-u.

Podatak obuhvaća radnike koji rade skraćeno, poslani su na neplaćeni odmor, izgubili su posao ili su se povukli iz radne snage.

Prije nekih mjesec dana ILO je procijenio da je u razdoblju od travnja do lipnja broj radnih sati pao 10,7 posto, što odgovara 307 milijuna radnih mjesta.

"Znatno su podignute procjene štete koju je pandemija nanijela našim tržištima rada", zaključio je na konferenciji za novinare u Ženevi direktor ILO-a Guy Ryder.

"To označi da oporavak neće biti ni jednostavan ni brz", dodao je.

Najveći je pad broja radnih sati, za 18,3 posto, zabilježen u regiji koja obuhvaća Sjevernu i Latinsku Ameriku i Karibe.

Na drugom je mjestu regija koja obuhvaća Europu i središnju Aziju s 13,9-postotnim padom broja radnih sati.

Čak 93 posto radnika živi u zemljama u kojima je još uvijek na snazi neki oblik mjera zatvaranja poduzeća zbog pandemije a ograničenja su najopsežnija u Sjevernoj, Južnoj i Srednjoj Americi, konstatiraju u ILO-u.

Pandemija je nesrazmjerno snažno i teško pogodila žene, koje su u velikom broju zaposlene u stradalim sektorima poput ugostiteljstva, maloprodaje i poslovanja s nekretninama, upozorio je čelnik ILO-a.

Siromaštvo, nejednakost, dugovi

Oporavak tržišta rada do kraja godine uvelike će ovisiti o toku pandemije i mjerama koje će vlade poduzimati kako bi je zaustavile.

U slučaju drugog vala pandemije broj radnih sati mogao bi se u drugoj polovini godine smanjiti 11,9 posto, što bi odgovaralo gubitku 340 milijuna radnih mjesta.

Gubitak bi mogao biti deset puta manji a broj sati pasti samo 1,2 posto ako se radnici u kratkom roku vrate na posao, što bi značajno potaknulo agregatnu potražnju i otvaranje novih radnih mjesta, ističu u ILO-u.

Početak kraja pandemije u svijetu neizbježno će biti obilježen višom razinom nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti, frustracije među građanima ali i zaduženosti, zaključio je Ryder.