HUP: Potrošnja i investicije usporavaju; najave novih poreza dodatni su udar na konkurentnost

Osobna potrošnja porasla je samo 0,5% godišnje, nakon 2,6% u prvom kvartalu. Takvo usporavanje događa se unatoč realnom rastu plaća i visokoj zaposlenosti. Izuzmemo li pandemijsko razdoblje, riječ je o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava još od trećeg kvartala 2015., kada je iznosio 0,4%, poručio je HUP i naglasio kako je jedan od glavnih oslonaca rasta posljednjih godina time gotovo nestao.

To dodatno naglašava problem odnosa plaća i produktivnosti: „Od 2019. realna produktivnost povećana je oko 13%, dok su realna primanja zaposlenih porasla oko 29%. Taj se jaz više ne može trajno financirati bez posljedica za marže, ulaganja i konkurentnost. Udio naknada zaposlenima dosegnuo je 49,6% BDP-a, dok je udio bruto dobiti smanjen na 33,5% BDP-a. Rast primanja zato mora imati snažnije uporište u novoj dodanoj vrijednosti“, zaključak je HUP-a

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 1,7%, nakon 2,5% u prvom kvartalu i 7,0% krajem prošle godine, što potvrđuje brzo slabljenje investicijskog ciklusa. Građevinarstvo je istodobno povećalo realnu dodanu vrijednost 3,1%, vrlo slično rastu od 2,8% početkom godine. Investicije se tako sve više oslanjaju na građevinsku aktivnost, dok ostali oblici ulaganja gube zamah. Bez građevinarstva ukupna investicijska aktivnost bila bi najvjerojatnije u minusu. To zabrinjava jer hrvatski BDV (bruto dodana vrijednost) po zaposlenom iznosi tek oko 53% prosjeka EU, pa su ulaganja u opremu, tehnologiju i automatizaciju ključna za veći potencijalni rast.

Državna potrošnja ubrzala je s 0,7% u prvom na 2,0% u drugom kvartalu, dok je realna dodana vrijednost javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi povećana 2,9%. Bez doprinosa državne potrošnje te građevinskih aktivnosti, ukupni rast BDP-a bio bi oko 1%, odnosno ispod 1%. Masa plaća u javnom sektoru kreće se oko 14% BDP-a, a fiskalni deficit se približava maastrichtskom kriteriju od 3% BDP-a. Prostor za daljnje povećavanje trajnih tekućih rashoda zato je vrlo ograničen.

Prerađivačka industrija u drugom kvartalu stagnira, nakon rasta od 1,1% početkom godine, dok je dodana vrijednost ukupne industrije smanjena za 0,5%. Lipanjsko poboljšanje proizvodnje stoga nije bilo dovoljno za oporavak kvartalne aktivnosti.

Pozitivan pomak vidljiv je kod izvoza roba i usluga, koji je realno porastao 3,0%, nakon pada od 1,6% u prvom kvartalu. Izvoz roba porastao je 5,2%, ali je rast snažno koncentriran u energetskom i kemijskom sektoru, uključujući naftne derivate, zatim u elektroindustriji te dijelu prehrambene industrije. Izvozni oporavak zato se još nije prenio na veći dio prerađivačkog sektora. Uvoz roba i usluga pritom je porastao 3,4%.

„U takvom trenutku uvođenje poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu izravno potkopava kapacitet poduzeća za ulaganja. Dodatno oporezivanje dobiti smanjuje prostor za reinvestiranje i povećava nepredvidivost poslovnog okruženja. Pogrešno je jednako tretirati poduzeća koja su dobit povećala ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju i nova tržišta te ona koja su profitirala zbog izvanrednih tržišnih okolnosti“, zaključak je HUP-a.

Rast BDP-a od 1,7% potvrđuje izraženije usporavanje hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini godine i povećava zahtjeve za snažnijim rezultatom u nastavku godine kako bi se ostvarila HUP-ova prethodna procjena rasta od oko 2,5% u 2026. Održiviji rast mora dolaziti iz privatnih investicija, šire baze izvoznika i produktivnosti, jer bez snažnijeg rasta dodane vrijednosti neće biti moguće istodobno održavati rast plaća, ulaganja i konkurentnost.