Očekivano, na godišnjoj razini nastavljen je pad registriranih nezaposlenih osoba koji kontinuirano traje od travnja 2021. U odnosu na ožujak 2024. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 18.363 osobe ili 16,8% pri čemu je dvoznamenkasta stopa zabilježena deveti uzastopni mjesec. U skladu s navedenim kretanjima očekujemo da će i stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak, koju će DZS objaviti 22. travnja, biti na razini 5,1% (-0,3pb u odnosu na veljaču).
Mjesečni pad nezaposlenih u ožujku rezultat je snažnijeg smanjenja ulazaka u evidenciju uz veći broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih. Iz privremenih podataka HZZ-a vidljivo je da je od ukupno 15.818 osoba koje su izašle iz evidencije zaposleno 11.480 osoba, i to 10.573 osoba na temelju radnoga odnosa i 907 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima i dr.).
Promatrano po djelatnostima, najveći se broj iz evidencije HZZ-a zaposlio u: djelatnosti smještaja te pripremi i usluživanju hrane (2.456 ili 23,2 %), prerađivačkoj industriji (1.449 ili 13,7 %), trgovini na veliko i na malo (1.294 ili 12,2 %), obrazovanju (802 ili 7,6 %) te građevinarstvu (800 ili 7,6 %). Od 10.234 osobe koji su u ožujku ušli u evidenciju nezaposlenih, njih 88,3% imalo je prethodno radno iskustvo, a najviše u djelatnostima: prerađivačka industrija, trgovina na veliko i na malo, smještaj te priprema i usluživanje hrane, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.
Tijekom ožujka prijavljeno je 22.931 slobodnih radnih mjesta, što je za 5,1% manje na godišnjoj razini. Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: zdravstvena zaštita i socijalna skrb (3.596 ili 15,7 %), prerađivačka industrija (3.391 ili 14,8 %), obrazovanje (2.814 ili 12,3 %), smještaj te priprema i usluživanje hrane (2.513 ili 11,0 %), te trgovina na veliko i na malo (2.179 ili 9,5 %).
Iako i tijekom ove godine očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, dinamika će ipak biti skromnija. Iz trenutne perspektive, u uvjetima nastavka slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada.
Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u razdoblju siječanj-ožujak iznosio je 66.779 zahtjeva. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 287 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije u spomenute djelatnosti odražava nesklad ponude i potražnje na domaćem tržištu rada te prirodu posla. Pozitivno mišljenje dobilo je 45.589 zahtjeva. Priljev radnika iz trećih zemalja odražava izazove poslodavaca u pronalaženju radne snage u uvjetima stanovitog gospodarskog rasta i nepovoljnih demografskih promjena.
