GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatski paradoksi: Inflacija usporava, standard pada

Hrvatski paradoksi: Inflacija usporava, standard pada
PODACI I STVARNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.03.2023 / 10:05
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - U veljači ove godine građani Hrvatske plaćali su hranu 17,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku po kojem su potrošačke cijene u veljači u prosjeku bile za 12 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine.

Početkom mjeseca DZS je objavio prvu procjenu inflacije za veljaču, što je njegova obveza od ulaska Hrvatske u eurozonu, i u odnosu na tadašnju procjenu blago su korigirali inflaciju na više. Prva procjena je bila da je inflacija u Hrvatskoj u siječnju bila 11,9 posto.

I uz podatke korigirane na više pokazuje se da inflacija u Hrvatskoj usporava treći mjesec zaredom, no to ne znači da i u veljači cijene nisu bile veće nego u siječnju, samo se njihov rast usporio. Tako su u odnosu na siječanj potrošačke cijene u veljači bile 0,2 posto veće, piše Novi list.

Rekordnu inflaciju Hrvatska je imala u studenome prošle godine, potrošačke cijene su rasle 13,5 posto u odnosu na studeni 2021. godine, a usporavanje inflacije dobrim je dijelom i posljedica visoke baze, jer je kroz cijelu prošlu godinu inflacija u Hrvatskoj ubrzavala.

Na životni standard građana, osim poskupljenja u skupini hrana i bezalkoholna pića, značajno utječe i rast cijena u kategoriji stanovanja, a to se zapravo odnosi na poskupljenje vode, električne energije, plina i ostalih goriva.

Stanovanje je u Hrvatskoj u siječnju ove godine bilo 15,5 posto skuplje nego lani u istom mjesecu, a taj rast posljedica je toga da su u veljači prošle godine još uvijek vrijedile pretkrizne cijene plina i električne energije kojoj su podignute od 1. travnja i to za električnu energiju nešto manje od deset posto, a plin do 20 posto. Vlada je novim paketom mjera u četvrtak odlučila da će tada utvrđene cijene vrijediti za električnu energiju još šest mjeseci, a za plin još godinu dana.

Ipak, u odnosu na veljaču prošle godine, najviše su porasle cijene u kategoriji restorana i hotela i to čak 18,5 posto. U odnosu na veljaču prošle godine za 11,3 posto bila je skuplja odjeća i obuća, a oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva poskupjela je za čak 14,2 posto.

Kad je u pitanju promjena cijena na mjesečnoj razini, onda su u veljači, u odnosu na siječanj, najviše rasle cijene prijevoza i to za 0,8 posto. U samo mjesec dana odjeća i obuća poskupjela je 0,6 posto, a restorani i hoteli 0,4 posto, dok su cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, porasle 0,2 posto.

Za isto toliko u veljači je, u odnosu na siječanj, poskupjela i hrana i bezalkoholna pića. Kaže statistika i to da su alkoholna pića i duhan u prosjeku u veljači bili za 0,1 posto jeftiniji nego u siječnju ove godine.


Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućava usporedbu inflacije s ostalim članicama Europske unije, inflacija je u veljači u Hrvatskoj bila 11,7 posto. Više je to od prosjeka EU-a gdje su cijene rasle 9,9 posto i eurozone gdje je rast 8,5 posto.

Hrvatska se prema tom indeksu našla među 11 članica koje imaju dvoznamenkastu inflaciju i, osim Austrije gdje je inflacija u veljači bila 11 posto, riječ je o novim članicama, odnosno jugoistoku Europe. Tako je devet članica Unije imalo u veljači, u odnosu na veljaču prošle godine, veći rast cijena od Hrvatske, dok je njih 17 imalo manju stopu inflacije.

Najveću inflaciju u veljači imala je Mađarska i to čak 25,8 posto, slijede baltičke zemlje Latvija (20,1 posto), Estonija (17,8 posto) i Litva (17,2 posto). U veljači je inflaciju od 17,2 posto imala i Poljska, država koja ima najveće gospodarstvo među tom skupinom zemlja. Najnižu inflaciju u veljači od svih država članica Unije imao je Luksemburg 4,8 posto.

U prosjeku su u Europskoj uniji cijene u veljači u odnosu na siječanj rasle znatno brže nego u Hrvatskoj, odnosno bile su veće za 0,8 posto. U siječnju su pak cijene bile 0,2 posto niže nego u prosincu.

Tagovi: inflacija, rast cijena, cijene, hrana, cijene hrane, plin, električna energija
PROČITAJ I OVO
Svaki drugi slovenski radnik spreman na prekvalifikaciju zbog umjetne inteligencije
PREKVALIFIKACIJA
Svaki drugi slovenski radnik spreman na prekvalifikaciju zbog umjetne inteligencije
LJUBLJANA - Zbog dolaska umjetne inteligencije u radna okruženja i privatne živote radnika, više od polovice njih spremno je prekvalificirati se kako bi ostali konkurentni na tržištu rada, pokazuje istraživanje u kojem je sudjelovao i portal MojeDelo.com. Kod Slovenaca taj udio iznosi 35 posto.
Raspoloženje potrošača u SAD-u dodatno palo u lipnju
SIGNALI
Raspoloženje potrošača u SAD-u dodatno palo u lipnju
WASHINGTON - Vrijednost indeksa raspoloženja potrošača o gospodarskim prilikama u lipnju je u odnosu na svibanj pala sa 69,1 bodova na 65,6 bodova.
Ekonomisti: Njemačka neće previše profitirati od Eura 2024
BEZ EFEKTA
Ekonomisti: Njemačka neće previše profitirati od Eura 2024
BERLIN - Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj znači više novca za hotele i restorane, ali prema procjenama ekonomista malo je vjerojatno da će turnir imati veći učinak na cjelokupno gospodarstvo.
DIW: Njemačka kućanstva pomoći će u jačanju gospodarstva ove godine
POTROŠNJA
DIW: Njemačka kućanstva pomoći će u jačanju gospodarstva ove godine
BERLIN - Prognostičari Instituta za ekonomska istraživanja DIW sa sjedištem u Berlinu povećali su svoje izglede za rast Njemačke, pri čemu je rast privatne potrošnje odgovoran za rast.
Lagarde u Dubrovniku: Neznatan utjecaj uvođenja eura na inflaciju
OCJENE
Lagarde u Dubrovniku: Neznatan utjecaj uvođenja eura na inflaciju
DUBROVNIK - Smirivanje inflacije u eurozoni trenutačno je glavni cilj Europske središnje banke, a kamatne stope snižene prošloga tjedna, prvi put nakon pet godina, glavni su alat njezine monetarne politike.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE