Tako je, promatrano kumulativno u prva dva mjeseca 2021. ukupna vrijednost plasirana na inozemna tržišta promatrana u eurima iznosila 2,4 mlrd. eura, što predstavlja pad od 2,8% u odnosu na isto razdoblje 2020. Uz godišnji pad od 7,7%, uvezeno je robe u vrijednosti 3,8 mlrd. eura. Uz snažniji pad robnog robnog uvoza od izvoza pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 63,6%.
Promatrano prema komponentama NKD-a, unutar prerađivačke industrije, najznačajniji rast od siječnja do veljače zabilježen je kod Proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+36,5% godišnje) što je očekivano obzirom na događanja/pandemiju u posljednjih godinu dana. S druge strane, u promatranoj je kategoriji pad robnog uvoza iznosio 12,1% godišnje. Pozitivne godišnje stope rasta bilježi i izvoz prehrambenih proizvoda (+2,8%), drva i proizvoda od drva i pluta (5%), papira i proizvoda od papira (2,3%), izvoz proizvoda od gume i plastike (3,8%) te metala (17%) dok ostale kategorije bilježe negativne godišnje stope rasta.
Kod robnog uvoza, obzirom na smanjenu ekonomsku aktivnost i pad potražnje većina NKD kategorija zabilježila je pad ili tek skromni rast godišnjih stopa. Uvoz proizvoda od gume i plastike bio je viši za 5,1%, proizvoda od metala za 4,7% te električne opreme za 11,9%.
U promatranom razdoblju, prema zemljama, našim najvažnijim vanjsko-trgovinskim partnerima, zabilježen je pad robnog izvoza i uvoza s Njemačkom (-0,7% odnosno -7%), s Italijom (-2,3% odnosno -22,8%), sa Slovenijom (-4,4% odnosno -8,5%) dok je s Mađarskom izvozna aktivnost bila viša za 29,8%, a uvozna niža za 8,5%.
S objavom prvih rezultata robne razmjene za ožujak zaokružena je statistika prvog tromjesečja. Uz poboljšanje pokazatelja robne razmjene u ožujku (prema prvim rezultatima), kumulativno od siječnja do ožujka robni izvoz bio je viši za 7,9%, a uvoz za 0,6%, promatrano u eurima, u odnosu na isto razdoblje lani. Uz navedena kretanja zabilježen je manjak u robnoj razmjeni u vrijednosti od 2,2 mlrd. eura koji se suzio za 10,4% u odnosu na isto razdoblje 2020.
S početkom oporavka, očekujemo da će u nastavku godine rast izvoza usluga (turizam) za sobom generirati i rast potražnje odnosno uvoza roba što će još jedanput potvrditi visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva. S druge strane, globalni oporavak, posebno u euro području, trebao bi imati pozitivan učinak na izvoz.
