Hrvatski deficit blizu granice od tri posto

Bilo kakvi rashodi koji bi bili veći od onih što smo trenutačno predložili, jednostavno bi rezultirali prelaskom te granice, odnosno otvaranjem procedure prekomjernog proračunskog manjka, a to ne želimo, izjavio je prije nekoliko dana za RTL ministar financija Marko Primorac, nakon što je Vlada pripremila dokument rebalansa za Hrvatski sabor, gdje kreće u raspravu.

Novi rebalans proračuna u načelu donosi malo bolju financijsku situaciju za Republiku Hrvatsku. Rashodi se smanjuju s 37 na 36,4 milijarde eura, a prihodi ostaju 33 milijarde eura, pa se manjak smanjuje na 3,8 milijardi eura.

Ali izraženo udjelom u BDP-u to predstavlja deficit opće države od 2,9 posto BDP-a, čime Hrvatska ostaje jedna od 15-ak članica EU koje ispunjavaju jedan od kriterija Ugovora iz Maastrichta, kojim je osnovana EU.

Omjer ukupnog javnog duga i BDP-a će pasti na 56,9 posto, najniže od 2010. godine. Javni dug nastavit će se dakle smanjivati sukladno Plenkovićevim obećanjima, no troškovi zaduživanja mogli bi rasti upravo jer je Hrvatska skoro dosegla maksimum deficita od praktički tri posto.

Iznad planiranog

I ministar Primorac priznaje kako je deficit iznad planiranoga, i to iz razloga što su znatno povećane javne i socijalne potrebe, uključujući nastavak subvencija za energiju. Tu su i mirovine, porodni dopusti, rast plaća u javnom sektoru, a potom i investicije i razvoj, što se u prvom redu odnosi na planirana ulaganja u željeznicu i poljoprivredu.

Tako je proračun rastao Ministarstvu socijale i rada – čak milijardu kuna izdvojeno je za te transfere, a rebalansom je obuhvaćen novi dio. To je, jasno, negativna pojava jer znači da socijalne potrebe i dalje rastu, dok je Ministarstvo gospodarstva gubitnik s preko 450 milijuna eura.

Konkretno, najveća stavka u kontekstu povećanja rashoda odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade, u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura.

Slijede rashodi za zaposlene od 574 milijuna eura, za sanaciju šteta od potresa izdvojit će se dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura.

Također, povećava se i uplata u proračun EU-a, za 76 milijuna eura, za nabavu vojne opreme izdvojit će se dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a između ostalog tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Činjenica da su sama ministarstva svoje razne troškove srezali u rebalansu za punih milijardu kuna, najbolje govori da je proračun u znatnom manjku. Njima je Vlada povećala prag zaduživanja – to znači da se više neće moći oslanjati na »bogatu« državu, nego će trošak pokrivanja svojih dugova morati snositi sami.

Nerealizirani projekti

Kad je o resoru gospodarstva riječ, razlog pada ove stavke su, u prvom redu, nerealizirani veliki EU projekti, odnosno oni koji su u zakašnjenju – s obzirom da država sufinancira velik broj tih projekata, tada mora »uskočiti« dok čeka europske novce, i tu je glavni razlog što resor gospodarstva nominalno pada u ovom rebalansu. Opet je to pitanje projekata vezanih uz željezničku infrastrukturu, jer to su i financijski najveći projekti, ali tu su i razni projekti centara za zbrinjavanje otpada koji se najviše financiraju baš europskim novcem.

Jednako tako, riječ je i o projektima vezanim za vodno gospodarstvo: planirano je 213,37 milijuna eura, a prema rebalansiranom planu plan je smanjen na 45,84 milijuna. Digitalna transformacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) projekt je koji je također smanjen – sredstva su smanjena za preko 3,3 milijuna  eura, čime je očekivani iznos koji će biti isplaćen ove godine manji.