Prema toj usporedbi, Hrvatska je i dalje peta najjeftinija članica Europske unije, ali s velikim skokom cijenama u nekoliko ključnih skupina. Hrvatska se s cijenama nalazi na tek 76 posto prosjeka EU samo zbog energenata i režijskih troškova koji su kod nas lani bili 45 posto jeftiniji od prosjeka EU-a.
Kad je riječ o hrani, bolnoj temi svih građana, Hrvatska je lani bila dva posto skuplja od Njemačke, oko 15 posto skuplji smo od Češke, za četiri smo postotna boda iznad Slovenije, 20 posto skuplji od Bosne i Hercegovine te se s cijenom hrane nalazimo na razini bogate Belgije. Unutar prehrambene košarice prednjače kruh, žitarice i proizvodi od brašna koji su sedam posto skuplji od prosjeka, riba je 3,5 posto skuplja, mlijeko, sir i jaja 11 posto iznad prosjeka, no meso je 14 posto jeftinije, dok su voće i povrće oko osam posto ispod prosjeka. Zato je ostala hrana, gdje su slatkiši, sladoledi i druga prerađena hrana, za četvrtinu skuplja od od prosjeka u EU-u!
Troškovi komuniciranja, koji uključuju internet, telefon i poštanske usluge, isti su kao u Austriji ili Finskoj, a u Hrvatsku se ne isplati dolaziti ni u šoping jer je samo odjeća pet posto ispod prosjeka EU, dok su sve druge vrste robe skuplje. Hoteli i restorani velikim su korakom sustigli i prestigli svoje konkurente iz turističke branše te su lani cijene restorana i hotelskog smještaja bile samo pet posto ispod prosjeka EU-a, za razliku od Španjolske koja je s cijenama bila 16 posto ispod prosjeka, Grčke 14 te Portugala 25 posto.
No, zato smo konkurentni s alkoholom, čije su cijene 11 posto ispod prosjeka, dok je javni prijevoz u zaostatku za prosječnim EU razinama 13 postotnih poena. Ima li se na umu da su prosječna primanja u Hrvatskoj oko dva puta niža od prosječnih primanja u zapadnim ekonomijama te da dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, dobivamo apsurdnu situaciju koja je u velikom raskoraku sa stvarnosti. Naši poduzetnici ne kroje cijene na domaćem tržištu prema kupovnoj moći plaća ili mirovina, već ih prilagođavaju turistima i općenito ljudima bolje platežne snage.
Sudeći prema tome da kupaca za sve što ponude ima, uključujući i skupe nekretnine, Hrvatska vjerojatno ni u idućim godinama neće biti jeftina ni za domaćine ni za strance. Od čega žive ljudi koji ne rade u solidnim firmama, ne primaju doznake iz inozemstva ili ne sudjeluju u sivoj ili rentnoj ekonomiji, najbolje znaju oni sami. Ukupno uzevši, prosječna razina cijena u Hrvatskoj lani je bila na 76 posto prosjeka EU, prema 67 posto prije deset godina, a jeftinije od Hrvatske su Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska. S druge strane, najvišu razinu cijena imale su Danska, Irska i Luksemburg.
