Indeks ekonomskog sentimenta (Economic Sentiment Indicator, ESI) poskočio je s 95,6 indeksnih bodova u rujnu na 96,8 indeksnih bodova u listopadu. Blagi rast zabilježen je među potrošačima i u svim sektorima, odnosno u industriji, uslugama, građevinarstvu i trgovini. Promatrano prema najvećim gospodarstvima, ESI je u listopadu najviše porastao u Francuskoj (+2,5 bodova), Italiji (+1,4) i Njemačkoj (+1,0), dok je gotovo stagnirao u Nizozemskoj (+0,3), a smanjenje zabilježio u Španjolskoj (-0,9).
Ipak, uz slabašno poboljšanje, ukupan indeks se zadržao blago ispod dugoročnog prosjeka, četrdeseti mjesec zaredom. Slabost poslovnog sentimenta u skladu je s gospodarskom situacijom u monetarnoj uniji koju već neko vrijeme obilježava stagnacija ili prigušen rast. Ako promatramo razinu na kojoj se nalazi indeks, ESI je najveći u Malti (112,1), Grčkoj (107,5), Cipru (106,3), Hrvatskoj (106,2), Portugalu (104,4) i Španjolskoj (104,4), redom gospodarstvima koja su više uslužno, turistički orijentirana.
Na donjem dijelu ljestvice nalaze se industrijski orijentirana gospodarstva poput Austrije (91,5) i Njemačke (91,5), a nije daleko ni Francuska (95,4), što je i u skladu sa skromnom aktivnosti ili općenito političkom situacijom u navedenim zemljama. Na agregatnoj razini najpovoljniji je sentiment u uslugama, što je i u skladu s ostalim indeksima menadžera nabave (PMI) koji sugeriraju da ovaj skroman rast i dalje gura uslužni sektor premda je situacija u industriji nešto povoljnija nego prethodnih godina.
Hrvatska je kontinuirano pri vrhu ljestvice među državama europodručja, a u listopadu je sentiment poskočio s 104,8 na 106,2 indeksnih bodova, najveću razinu u ovoj godini. ESI je ovdje iznad dugoročnog prosjeka još od svibnja 2021. odnosno punih četiri i pol godine. Navedeno je i u skladu s visokim stopama rasta u tom razdoblju, počevši od 2021. i oporavkom od pandemije. Promatrano prema sektorima, pokazatelj ekonomskog sentimenta u uslugama gotovo se neprekidno nalazi na pozitivnim, dvoznamenkastim razinama te je u listopadu zabilježio značajno poboljšanje u odnosu na vrijednost iz rujna, s 9,2 na 16,3 bodova. Sentiment je i iznimno povoljan u građevinarstvu (13,9 bodova), a pozitivan je i u trgovini (3,2) i u industriji (2,8). Potrošački optimizam iznad je dugoročnog prosjeka.
Ovaj anketni pokazatelj još je jedan u nizu pokazatelja koji je tijekom godine sugerirao da će Hrvatska nastaviti bilježiti solidne stope rasta, među najvišima u europodručju. Prema prvim dostupnim podacima, domaće gospodarstvo je i u posljednje tromjesečje krenulo solidno. Navedeno bi mogli potvrditi i određeni visokofrekventni podaci (industrija i trgovina) čije su objave na rasporedu krajem tjedna. Dok će podaci o BDP-u za kraj godine biti objavljeni tek u 2026., sutra će DZS objaviti procjenu rasta gospodarstva u trećem tromjesečju. Prema našim očekivanjima, umjereniji rast u odnosu na tromjesečje ranije doprinijet će usporavanju godišnje stope rasta na još uvijek solidnih 2,9%. Ovakva kretanja u skladu su s trendovima u ključnim kratkoročnim pokazateljima.
