GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska s najvećim padom industrijske proizvodnje u EU-u u studenom

Hrvatska s najvećim padom industrijske proizvodnje u EU-u u studenom
PORAZNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.01.2025 / 17:05
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatska je u studenom zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU-u, višestruko snažniji od prosjeka, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni industrijska proizvodnja smanjila se u studenom za 1,9 posto u odnosu na isti mjesec 2023., a u EU-u za 1,7 posto, izračunali su statističari.

Revidirani podaci za listopad pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 1,1 posto, te za 0,6 posto na razini Unije.

Najviše je na oba područja u studenom na godišnjoj razini smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,6 posto u EU-u.

Zamjetno se smanjila i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 2,6 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU-u.

Rast je bilježio samo sektor netrajnih potrošačkih dobara u EU-u, za 0,1 posto.

Oštar pad u Hrvatskoj

Znatno najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u studenom Hrvatska, za 6,6 posto. U listopadu bila se smanjila za dva posto.

Slijede Irska i Austrija s padom proizvodnje u studenom za 5,6 odnosno za pet posto.

Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Malta, za 13,5 posto u odnosu na studeni 2023. Slijedi Belgija gdje je porasla za 8,7 posto, govore podaci europskog statističkog ureda.

U Slovačkoj i Estoniji proizvodnja se zadržala, više-manje, na razini studenog prethodne godine.

Pojačana proizvodnja energije

Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u studenom za 0,2 posto, istim tempom kao i u listopadu, prema revidiranim podacima Eurostata.

Podaci za EU pokazuju pak zamjetno usporavanje, uz rast proizvodnje u studenom za samo 0,1 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima.

Najviše je na području eurozone u studenom na mjesečnoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto. U EU-u najveći rast bilježio je pak energetski sektor, za 1,3 posto.

U zoni primjene zajedničke europske valute proizvodnja energije porasla je u studenom za 1,1 posto nakon što se u listopadu bila smanjila za 1,3 posto.

Pad proizvodnje u EU-u bilježio je samo sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 0,1 posto. U eurozoni povećao je pak proizvodnju za 0,1 posto.

Skok u Belgiji

Na mjesečnoj razini najsnažnije je u studenom porasla proizvodnja u Belgiji, za 8,7 posto.

Slijedi Malta, gdje je uvećana za 7,1 posto.

Najviše se pak u odnosu na listopad smanjila proizvodnja u Irskoj, za 5,8 posto.

Slijede Luksemburg i Portugal gdje je pala za 3,9 odnosno za 3,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom smanjena za 2,4 posto u odnosu na listopad kada je bila pala za 2,4 posto.

Blizu je Hrvatskoj Cipar s padom proizvodnje u studenom za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju Eurostatovi podaci.

Tagovi: #hrvatska, #industrija, #industrijska proizvodnja
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE