Hrvatska s najvećim padom industrijske proizvodnje u EU-u u studenom |
| Objavljeno: 15.01.2025 / 17:05 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Hrvatska je u studenom zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU-u, višestruko snažniji od prosjeka, pokazali su podaci europskog statističkog ureda. |
|
U eurozoni industrijska proizvodnja smanjila se u studenom za 1,9 posto u odnosu na isti mjesec 2023., a u EU-u za 1,7 posto, izračunali su statističari. Revidirani podaci za listopad pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 1,1 posto, te za 0,6 posto na razini Unije. Najviše je na oba područja u studenom na godišnjoj razini smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,6 posto u EU-u. Zamjetno se smanjila i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 2,6 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU-u. Rast je bilježio samo sektor netrajnih potrošačkih dobara u EU-u, za 0,1 posto. Oštar pad u Hrvatskoj Znatno najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u studenom Hrvatska, za 6,6 posto. U listopadu bila se smanjila za dva posto. Slijede Irska i Austrija s padom proizvodnje u studenom za 5,6 odnosno za pet posto. Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Malta, za 13,5 posto u odnosu na studeni 2023. Slijedi Belgija gdje je porasla za 8,7 posto, govore podaci europskog statističkog ureda. U Slovačkoj i Estoniji proizvodnja se zadržala, više-manje, na razini studenog prethodne godine. Pojačana proizvodnja energije Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u studenom za 0,2 posto, istim tempom kao i u listopadu, prema revidiranim podacima Eurostata. Podaci za EU pokazuju pak zamjetno usporavanje, uz rast proizvodnje u studenom za samo 0,1 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima. Najviše je na području eurozone u studenom na mjesečnoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto. U EU-u najveći rast bilježio je pak energetski sektor, za 1,3 posto. U zoni primjene zajedničke europske valute proizvodnja energije porasla je u studenom za 1,1 posto nakon što se u listopadu bila smanjila za 1,3 posto. Pad proizvodnje u EU-u bilježio je samo sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 0,1 posto. U eurozoni povećao je pak proizvodnju za 0,1 posto. Skok u Belgiji Na mjesečnoj razini najsnažnije je u studenom porasla proizvodnja u Belgiji, za 8,7 posto. Slijedi Malta, gdje je uvećana za 7,1 posto. Najviše se pak u odnosu na listopad smanjila proizvodnja u Irskoj, za 5,8 posto. Slijede Luksemburg i Portugal gdje je pala za 3,9 odnosno za 3,4 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom smanjena za 2,4 posto u odnosu na listopad kada je bila pala za 2,4 posto. Blizu je Hrvatskoj Cipar s padom proizvodnje u studenom za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju Eurostatovi podaci. |
|
|
| Tagovi: #hrvatska, #industrija, #industrijska proizvodnja |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |