GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska prema stopi inflacije i dalje u vrhu europske unije

Hrvatska prema stopi inflacije i dalje u vrhu europske unije
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.01.2024 / 09:16
Autor: RBA analize
ANALIZA - Uz zabilježen pad potrošačkih cijena na mjesečnoj razini, usporavanje godišnje stope rasta nastavljeno je i u prosincu, četvrti mjesec zaredom.

Prema preliminarnim podacima, prosječna godišnja stopa inflacije u 2023. iznosila je 8%, u skladu s našim očekivanjima.

Državni zavod za statistiku u petak je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za prosinac. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka, usporavanje rasta godišnje stope inflacije koje traje, izuzev kolovoza, od kraja 2022. nastavljeno je i u prosincu. Podržane i negativnom promjenom na mjesečnoj razini (-0,5% u odnosu na studeni) indeks potrošačkih cijena porastao je na godišnjoj razini 4,5%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od listopada 2021. S podacima za prosinac, zaokružena je statistika za cijelu godinu. Prema prvim rezultatima, prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je u 2023. 8%.

Na mjesečnoj razini, rast cijena zabilježen je kod Hrane, pića i duhana te Usluga, obje komponente za minimalnih 0,1%. Prema prvoj procjeni, cijene Energije niže su za 1,7%, a cijene Industrijski neprehrambenih proizvoda bez energije za 1,2%. Cijene Energije bilježe mjesečno smanjenje i treći mjesec zaredom.

Godišnji rast cijena nastavljaju predvoditi cijene hrane i usluga, dok cijene energije padaju. Prosječni godišnji rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je u prosincu na 6,3% pod utjecajem niza čimbenika. Osim odluka Vlade kojom se ograničavaju cijene određenih nužnih dobara u potrošačkoj košarici, prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, kao i normalizacija globalnih lanaca opskrbe uz učinak baznog razdoblja ključni su čimbenici polaganog spuštanja godišnje stope inflacije prema nižim vrijednostima. Na razini cijele 2023. godine prosječni rast cijena u kategoriji Hrane, pića i duhana iznosio je 11,7% i tako je drugu godinu za redom bio dvoznamenkasti.

Cijene usluga u prosincu su usporile na 6,3% (s 6,9% u studenom), a pozitivan doprinos u prosincu došao je i od cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda (+1,2%), dok su cijene Energije zabilježile pad za 0,6%. U protekloj 2023. godini primjetno je značajno usporavanje rasta cijena energije pa je i prosječni rast cijena u ovoj kategoriji s 17,4% u 2022. iznosio 2,7% u 2023. S druge strane, usluge su pod utjecajem snažne potražnje zabilježile ubrzanje rasta cijena s 5,1% u 2022. na 7,8% u 2023.

Uz iščezavanje indirektnog utjecaja cijena energenata, prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne proizvođačke cijene te uz učinak baznog razdoblja, to jest visokih poskupljenja spomenutih proizvoda u 2022. godini, godišnji rast potrošačkih cijena kontinuirano je usporavao tijekom 2023. U prvoj polovini godine, ponajviše je to rezultat nižih cijena energije, dok je usporavanje inflatornih pritisaka kod cijena hrane tome pridonijelo posljednjih nekoliko mjeseci. Ustrajnosti inflacije znatno je tijekom 2023. doprinosio rast cijena usluga, što se ogleda u temeljnoj inflaciji (isključuje cijene energije i hrane) premda je rast cijena industrijskih proizvoda neprestano usporavao od početka godine kao posljedica blažih uvoznih inflatornih pritisaka.

Ipak, usporavanje rasta cijena usluga na godišnjoj razini postalo je primjetnije nakon središnjeg dijela turističke sezone, kada je ona, zbog robusne potražnje za uslugama povezanim s ugostiteljstvom, pokazivala tvrdoglav karakter. U cijenama usluga posebice se odražavaju i trendovi u kretanju nominalnih plaća, koje su bilježile snažan dvoznamenkast godišnji rast tijekom 2023. Stoga možemo zaključiti da su cijene usluga bile pod utjecajem solidne potražnje i viših ulaznih troškova.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom prosinca cijene su u prosjeku bile više 5,4% na godišnjoj razini (-0,3% u odnosu na studeni). Stoga je procijenjena godišnja stopa inflacija mjerena HIPC-om u Hrvatskoj usporila s 10,7% u 2022. na 8,5% u 2023. što je 3 postotna boda više od iste procjene za europodručje (5,5%). Istovremeno temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i alkohola, iako usporava ostaje povišena te je za prosinac procijenjena na 6,1%, a za cijelu 2023. na 8,9% (u europodručju na 5%).

Na razini europodručja harmonizirani indeks potrošačkih cijena u prosincu je porastao s 2,4% na 2,9% na godišnjoj razini, dok je temeljna inflacija (koja isključuje energiju i hranu) usporila s 3,6% na 3,4%. Ubrzanje inflacije na godišnjoj razini posljedica je statističkih učinaka kod cijena energije te bi se ona u 2024. trebala vratiti na silaznu putanju. Prema prvoj procjeni, inflacija u monetarnoj uniji je u 2023. iznosila u prosjeku 5,5%. Isključujući energiju i hranu, rast potrošačkih cijena iznosio je u prosjeku 5,0%. Ustrajnost temeljne inflacije, jedan je od ključnih čimbenika zadržavanja restriktivne monetarne politike dulje vrijeme i očekivanja da će ključne kamatne stope ostati na trenutnim razinama barem do trećeg tromjesečja 2024.

Hrvatska se, u usporedbi s ostalim zemljama članica EU, nalazi i dalje pri vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim rastom opće razine cijena u prosincu. Viša godišnja stopa inflacije zabilježena je u prosincu jedino u Slovačkoj (+6,6%) i Austriji (+5,7%).

Uz pretpostavku nastavka popuštanja pritisaka na strani ponude, odnosno relativne stabilnosti cijena energije, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te zadržavanje učinkovitosti opskrbnih lanaca, u godini pred nama očekujemo nastavak slabljenja inflacijskih pritisaka. Normaliziranje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu s određenim vremenskim odmakom prelijeva se i na lokalno tržište, što bi uz učinak baznog razdoblja kod pojedinih sastavnica indeksa, trebalo nastaviti spuštati opću godišnju stopu rasta. U istom smjeru djelomično utječe i prigušena (inozemna) potražnja uz prisutno pooštravanje uvjeta i standarda financiranja.

S druge strane, spuštanje inflacije prema ciljanoj razini središnje banke usporavat će zategnuto tržište rada, odnosno pritisci na rast nominalnih (realnih) plaća koji, s jedne strane, održavaju solidnu domaću potražnju, a s druge strane, potiču poduzeća na prelijevanje viših troškova proizvodnje na krajnjeg potrošača. Osim niske nezaposlenosti i rasta plaća, očekivana solidna potražnja za turističkim uslugama također će nastaviti djelovati u smjeru potpirivanja potražnje za raznim dobrima i uslugama.

Projiciramo da će godišnja stopa rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI) iznositi u prosjeku 3,3% u 2024. godini. Rizici da inflacija bude viša od predviđene su raznoliki, a uključuju geopolitičke nestabilnosti i klimatske nepogode. S druge strane, potencijalni učinak restriktivne monetarne politike na već prigušene gospodarske aktivnosti rizik je da inflacija bude i niža od prognozirane. Impuls fiskalne politike odnosno intenzitet iščezavanja fiskalnih mjera donesenih radi viših troškova energije i hrane također će imati određen utjecaj na inflaciju.

Tagovi: inflacija, hrana, energija, cijene, usluge
PROČITAJ I OVO
Kineski izvoz pao više od očekivanog u ožujku
IZVOZ
Kineski izvoz pao više od očekivanog u ožujku
PEKING - Kineski izvoz smanjen je u ožujku za 7,5 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz pao za 1,9 posto, objavila je danas kineska carina.
U Njemačkoj potvrđeno smanjenje inflacije
INFLACIJA
U Njemačkoj potvrđeno smanjenje inflacije
BERLIN - Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u ožujku je iznosila 2,2 posto, potvrdio je u današnjem priopćenju Njemački savezni ured za statistiku prvu procjenu s početka mjeseca.
Georgieva: Možemo odahnuti, izgbjegli smo recesiju
OCJENE
Georgieva: Možemo odahnuti, izgbjegli smo recesiju
WASHINGTON - Snažan rast u Sjedinjenim Američkim Državama pomogao je poboljšanju izgleda za svjetsku ekonomiju, ali potrebno je učiniti više kako bi se zaustavio pad produktivnosti, rekla je u četvrtak direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.
Slovenija: Prošle godine zabilježen najveći broj radno aktivnih u posljednjem desetljeću
TRŽIŠTE RADA
Slovenija: Prošle godine zabilježen najveći broj radno aktivnih u posljednjem desetljeću
LJUBLJANA - U Sloveniji je lani bilo zaposleno oko 989.000 ljudi, što je 0,3 posto više nego godinu prije i najviše u posljednjem desetljeću.
Singapurska ekonomija porasla 2,7% u prvom kvartalu
USPORAVANJE
Singapurska ekonomija porasla 2,7% u prvom kvartalu
SINGAPUR - Gospodarstvo Singapura u prva tri mjeseca 2024. poraslo je najslabijim tromjesečnim tempom u godini nakon usporavanja proizvodnje, ali ekonomisti očekuju jačanje rasta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE