GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija

HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
OCJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.02.2021 / 17:18
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za 8,4 posto i dalje je vrlo visok, iako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija Hrvatske narodne banke (HNB) s kraja 2020. godine, ističu iz HNB-a u komentaru najnovijih podataka.

Državni zavod za statistiku (DZS) danas je objavio da je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju porastao za 2,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na zadnje tromjesečje 2019. pao za 7 posto. U cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog koronakrize palo po rekordnoj stopi od 8,4 posto.

"Rast BDP-a od 2,7 posto u četvrtom tromjesečju 2020. godine u odnosu na prethodno tromjesečje ostvaren je pod utjecajem razmjerno snažnog rasta izvoza i investicija. Takav tekući oporavak BDP-a ublažio je njegov pad u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine, a koji iznosi 7 posto, što je ujedno najčešće citirana brojka o kretanju BDP-a. Ujedno su se nešto popravili i pokazatelji kumulativnog pada realnog BDP-a za 2020. godinu, koji iznosi i dalje vrlo visokih 8,4 posto", navode iz središnje banke u komentaru danas objavljenih statističkih podataka.

Zamjećuju i kako je pad u cijeloj prošloj godini za 8,4 posto najveći pad među zemljama srednje i istočne Europe, ali usporediv s padom u Francuskoj i Italiji, te nešto niži od Španjolske, koja je zabilježila najveći pad među zemljama za koje su trenutno dostupni podaci (od gotovo 11 posto).

Iz HNB-a napominju kako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija središnje banke s kraja prošle godine, prema kojima se u 2020. godini očekivao pad BDP-a za 8,9 posto.

"Ostvarena kretanja nešto su povoljnija od projekcija HNB-a s kraja protekle godine, temeljenih na podacima za sam početak tromjesečja i očekivanim nepovoljnim učincima pogoršanja epidemiološke situacije potkraj godine. Najnoviji visokofrekventni pokazatelji, raspoloživi i prije objave BDP-a, ipak su pokazali da blaže učinke nepovoljne epidemiološke situacije na gospodarsku aktivnost, što je posljedica, s jedne strane, određene prilagodbe poduzetnika poslovanju u pandemijskim uvjetima i drugo, sezonski manjeg značaja turizma za gospodarstvo u cjelini u zimskim mjesecima. Prema navedenim se visokofrekventnim pokazateljima gospodarska aktivnost i na početku 2021. zadržala na sličnoj razini", ističu iz HNB-a.

U središnjoj banci kažu i kako je zanimljivo zamijetiti da je bruto dodana vrijednost (BDV), kao pokazatelj gospodarske aktivnosti, na godišnjoj razini smanjena 5,8 posto, što je blaže od pada BDP-a koji je iznosio 7 posto, slično kao i u ranijim tromjesečjima. "Ta se razlika između kretanja BDP-a i BDV-a može povezati s odgodama naplate poreza i poreznim oprostima kao i pojačanim isplatama subvencija poduzećima, koji su odbitne stavke u izračunu BDP-a", ističu iz HNB-a.

Podaci DZS-a prema proizvodnoj metodi pokazali su da je BDV u zadnjem tromjesečju prošle godine pao za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Na pad BDV-a utjecao je znatan pad realne dodane vrijednosti u djelatnostima trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, za 18,7 posto u odnosu na zadnji kvartal godine prije. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u četvrtom tromjesečju 2020. ostvaren je u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (rast za 6,4 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2019. godin) te građevinarstvo (rast za 4,3 posto), naveli su iz DZ-a.

Tagovi: hrvatski BDP, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Državni dug Crne Gore čak 103% BDP-a
ZADUŽENOST
Državni dug Crne Gore čak 103% BDP-a
PODGORICA – Ukupan državni dug Crne Gore, bez depozita, iznosio je na kraju decembra prošle godine 4,33 milijarde evra ili 103,28 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Marić: Novac za dugove zdravstva iz preraspodjela i rebalansa
DUG BOLNICA
Marić: Novac za dugove zdravstva iz preraspodjela i rebalansa
ZAGREB - Novac za podmirenje duga veledrogerijama naći će se u proračunskim preraspodjelama i rebalansu, onaj za covid dodatak suradnjom resora i uštedama, a za povrat poreza mladima predviđen je još uoči covid krize, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.
Stanogradnja i elektromobilnost španjolski prioriteti u oporavku od koronakrize
PRIORITETI
Stanogradnja i elektromobilnost španjolski prioriteti u oporavku od koronakrize
MADRID - Španjolska bi trebala dobiti prvu tranšu novca iz europskog fonda za oporavak u drugoj polovini godine, rekla je u četvrtak ministrica gospodarstva, a premijer je među prioritetima izdvojio stanogradnju i elektromobilnost.
OECD: Treba nam nova ekonomska paradigma
PARADIGMA
OECD: Treba nam nova ekonomska paradigma
ŽENEVA - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pozvala je vlade da osmisle novi koncept za gospodarstvo kako bi ojačale njegovu otpornost u postpandemijskom razdoblju.
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje
TREND
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje
ZAGREB - Hrvatska je u veljači s Mađarskom i Irskom bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je na razini EU-a i eurozone proizvodnja smanjena, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE