GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Ovo je ključni rizik za Hrvatsku, moguća je recesija

HNB: Ovo je ključni rizik za Hrvatsku, moguća je recesija
UPOZORENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.07.2022 / 08:51
Autor: SEEbiz
ZAGREB - U HNB-u inflaciju u 2022. prognoziraju na 9.4 posto, uz ogradu da je najveći rizik mogući embargo na plin.

Dok iz vlade uvjeravaju da je opskrba sigurna vadeći argument LNG-a, u središnjoj banci energetsku ovisnost, činjenicu da je Hrvatska neto uvoznik svih energenata, važu ozbiljnije, piše Poslovni dnevnik.

Hrvatska narodna banka upozorava da bi nas blokada uvoza iz Rusije mogla odvući u recesiju.

"Pozicija Hrvatske nešto je povoljnija od prosjeka EU, ali to ne mijenja činjenicu da je gospodarstvo uvelike izloženo cjenovnim i drugim poremećajima(…) Rizicima znatnijih cjenovnih i distribucijskih šokova izloženi su svi domaći sektori te u Hrvatskoj nema značajnijih odstupanja od uobičajene strukture potrošnje energenata u odnosu na ostatak EU", ističe HNB u najnovijim makroekonomskim prognozama.

Naftu i derivate najviše troši sektor prijevoza, usluge i industrija oslanjaju se na plin, a jedino se kućanstva u odnosu na europska, relativno više griju na kruta goriva. Iako ugljena ne uvozimo puno, tek oko 100 milijuna eura, on izravno najviše ovisi o Rusiji (više od pola uvoza), no treba imati na umu da je ugljen važno pogonsko gorivo za “značajan dio kapaciteta domaćeg elektroenergetskog sustava”.

"Kod ostalih kategorija energenata, čija je apsolutna vrijednost uvoza znatno veća, struktura se naizgled čini povoljnija, odnosno diverzificiranija. Dublja analiza otkriva kako je stvarna izloženost Hrvatske prema energentima iz Rusije primjetno veća, posebice kada je riječ o uvozu plina", upozorava HNB.

S tek 30 posto domaćeg plina, uvoz “predstavlja važan izvor ekonomskih rizika” budući da glavnina tog energenta stiže iz Rusije “iako je uvoz odrađen preko trećih zemalja”, poput Mađarske ili Slovenije. Iako je krčki terminal ukapljenog prirodnog plina poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe “ostaje otvorenim pitanje u kojoj je mjeri uklonio rizike uvoza plina izvorno iz Rusije”.

HNB upozorava da unatoč teoretskom kapacitetu od 2.6 milijardi kubičnih metara, domaći opskrbljivači na Krku nisu jedini zakupci i “ne može se pouzdano utvrditi u kojoj bi mjeri terminal uistinu mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina” u slučaju da Rusija trajno zatvori ‘pipu’. Također, tada bi “došlo do povećane potražnje za ukapljenim plinom pa ostaje otvoreno pitanje koliko bi on bio dostupan Hrvatskoj”, navode analitičari središnje banke.

"Iako u manjoj mjeri, i proizvodnja električne energije ovisi i o uvozu energenata iz Rusije. Od vlastitih proizvodnih kapaciteta ukupne snage 4,661 MW, polovina se odnosi na hidroelektrane, oko trećine na termoelektrane, a oko petine na obnovljive izvore energije. Uz tog, raspolažemo i s polovinom kapaciteta NE Krško te dijelova kapaciteta u BiH i Srbiji. Čak i uz idealne hidrometeorološke uvjete, vlastita proizvodnja je nedostatna posebice ljetnih mjeseci te Hrvatska uveze između 40 i 50 posto struje.

Dodatno stvari komplicira da se više od 1000 MW instaliranih kapaciteta u domaćim termoelektranama, oko 20 posto ukupne snage, pogoni na prirodni plin i ugljen. Kod nafte je uvoz najveći, ali ujedno i najviše geografski diverzificiran (samo 4 posto je iz Rusije) uz bitnu stavku značajne prerade u rafineriji u Rijeci što smanjuje štete u eventualnim poremećajima u opskrbi", navodi se.

"Dođe li se embarga na plin najesen, moguća je i recesija jer bi poremećaj bitno pogodio najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju i posredno se prelio na Hrvatsku. To je ključna neizvjesnost", upozorio je prošlog tjedna guverner Boris Vujčić, prenosi Poslovni dnevnik.

Tagovi: Hrvatska narodna banka, hrvatski BDP, inflacija, uvoz iz Rusije
PROČITAJ I OVO
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
REJTING
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
ZAGREB - Agencija Standard & Poor's povećala je u petak kreditni rejting Gradu Zagrebu s "BB-" na "BB" zbog iskazane gospodarske otpornosti koja podupire proračunske rezultate uz stabilne izglede, priopćeno je u nedjelju iz Grada Zagreba.
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ANALITIČARI
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ZAGREB - Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
RADNA SNAGA
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
ZAGREB - U Hrvatskoj je ovo ljeto u klasičnom radnom odnosu bilo 25 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina. Osim te skupine radnika koji su nastavili raditi i nakon što su stekli formalne uvjete za mirovinu, na pola radnog vremena bilo je zaposleno i oko 23 tisuće umirovljenika, piše u petak Večernji list.
Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
INFLACIJA
Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
BERLIN - Cijene u Njemačkoj vrtoglavo rastu, baš kao i prije pola stoljeća. Gdje su paralele između današnjih poskupljenja i inflacije u sedamdesetim godinama? Što je sada drugačije?
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
PESIMIZAM
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
ZAGREB - Očekivanja potrošača u EU i eurozoni spustila su se u rujnu na najnižu razinu otkada Europska komisija provodi istraživanja, pritisnuta visokim troškovima života i inflacijom koji kućne budžete ograničavanju na osnovne potrepštine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE