GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Ovo je ključni rizik za Hrvatsku, moguća je recesija

HNB: Ovo je ključni rizik za Hrvatsku, moguća je recesija
UPOZORENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.07.2022 / 08:51
Autor: SEEbiz
ZAGREB - U HNB-u inflaciju u 2022. prognoziraju na 9.4 posto, uz ogradu da je najveći rizik mogući embargo na plin.

Dok iz vlade uvjeravaju da je opskrba sigurna vadeći argument LNG-a, u središnjoj banci energetsku ovisnost, činjenicu da je Hrvatska neto uvoznik svih energenata, važu ozbiljnije, piše Poslovni dnevnik.

Hrvatska narodna banka upozorava da bi nas blokada uvoza iz Rusije mogla odvući u recesiju.

"Pozicija Hrvatske nešto je povoljnija od prosjeka EU, ali to ne mijenja činjenicu da je gospodarstvo uvelike izloženo cjenovnim i drugim poremećajima(…) Rizicima znatnijih cjenovnih i distribucijskih šokova izloženi su svi domaći sektori te u Hrvatskoj nema značajnijih odstupanja od uobičajene strukture potrošnje energenata u odnosu na ostatak EU", ističe HNB u najnovijim makroekonomskim prognozama.

Naftu i derivate najviše troši sektor prijevoza, usluge i industrija oslanjaju se na plin, a jedino se kućanstva u odnosu na europska, relativno više griju na kruta goriva. Iako ugljena ne uvozimo puno, tek oko 100 milijuna eura, on izravno najviše ovisi o Rusiji (više od pola uvoza), no treba imati na umu da je ugljen važno pogonsko gorivo za “značajan dio kapaciteta domaćeg elektroenergetskog sustava”.

"Kod ostalih kategorija energenata, čija je apsolutna vrijednost uvoza znatno veća, struktura se naizgled čini povoljnija, odnosno diverzificiranija. Dublja analiza otkriva kako je stvarna izloženost Hrvatske prema energentima iz Rusije primjetno veća, posebice kada je riječ o uvozu plina", upozorava HNB.

S tek 30 posto domaćeg plina, uvoz “predstavlja važan izvor ekonomskih rizika” budući da glavnina tog energenta stiže iz Rusije “iako je uvoz odrađen preko trećih zemalja”, poput Mađarske ili Slovenije. Iako je krčki terminal ukapljenog prirodnog plina poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe “ostaje otvorenim pitanje u kojoj je mjeri uklonio rizike uvoza plina izvorno iz Rusije”.

HNB upozorava da unatoč teoretskom kapacitetu od 2.6 milijardi kubičnih metara, domaći opskrbljivači na Krku nisu jedini zakupci i “ne može se pouzdano utvrditi u kojoj bi mjeri terminal uistinu mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina” u slučaju da Rusija trajno zatvori ‘pipu’. Također, tada bi “došlo do povećane potražnje za ukapljenim plinom pa ostaje otvoreno pitanje koliko bi on bio dostupan Hrvatskoj”, navode analitičari središnje banke.

"Iako u manjoj mjeri, i proizvodnja električne energije ovisi i o uvozu energenata iz Rusije. Od vlastitih proizvodnih kapaciteta ukupne snage 4,661 MW, polovina se odnosi na hidroelektrane, oko trećine na termoelektrane, a oko petine na obnovljive izvore energije. Uz tog, raspolažemo i s polovinom kapaciteta NE Krško te dijelova kapaciteta u BiH i Srbiji. Čak i uz idealne hidrometeorološke uvjete, vlastita proizvodnja je nedostatna posebice ljetnih mjeseci te Hrvatska uveze između 40 i 50 posto struje.

Dodatno stvari komplicira da se više od 1000 MW instaliranih kapaciteta u domaćim termoelektranama, oko 20 posto ukupne snage, pogoni na prirodni plin i ugljen. Kod nafte je uvoz najveći, ali ujedno i najviše geografski diverzificiran (samo 4 posto je iz Rusije) uz bitnu stavku značajne prerade u rafineriji u Rijeci što smanjuje štete u eventualnim poremećajima u opskrbi", navodi se.

"Dođe li se embarga na plin najesen, moguća je i recesija jer bi poremećaj bitno pogodio najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju i posredno se prelio na Hrvatsku. To je ključna neizvjesnost", upozorio je prošlog tjedna guverner Boris Vujčić, prenosi Poslovni dnevnik.

Tagovi: Hrvatska narodna banka, hrvatski BDP, inflacija, uvoz iz Rusije
PROČITAJ I OVO
Vujčić: Inflacija do kraja godine na razini od dva posto
GUVERNER
Vujčić: Inflacija do kraja godine na razini od dva posto
OPATIJA - Guverner HNB-a Boris Vujčić je na konferenciji u Opatiji iznio procjenu da će godišnja inflacija do kraja 2024. biti dva posto, a što se tiče prošlog razdoblja visoke inflacije, ističe da je Hrvatska zabilježila drugi najniži kumulativni porast cijena među usporedivim zemljama središnje i istočne Europe
Američka ekonomija usporila na početku godine
USPORAVANJE
Američka ekonomija usporila na početku godine
WASHINGTON - Američko gospodarstvo usporilo je u prvom kvartalu, odražavajući posustajanje osobne potrošnje, izvoza i državnih izdvajanja, pokazale su u četvrtak prve procjene ministarstva trgovine.
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju
SIGNALI
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju
BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima blago se pogoršalo u travnju u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije istraživanje münchenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo.
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
SIGNALI
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja.
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAPOSLENOST
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE