HNB objasnio zašto je inflacija u Hrvatskoj relativno blaga

Naime, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena je, prema danas objavljenim prvim procjenama statističara, usporila s 8,3 posto u lipnju na 8,1 posto u srpnju, što je najniža razina u proteklih 15 mjeseci.

Pritom je smanjenje doprinosa cijena hrane, uz usporavanje godišnje stope rasta s 13,4 na 11,8 posto, te usluga, uz usporavanje s 11 na 10,8 posto, uslijed statističkog učinka baznog razdoblja, bilo tek dijelom poništeno povećanjem doprinosa cijena energije ukupnoj inflaciji koje odražava povećanje cijene sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu. Cijena sirove nafte u srpnju je tako nakon tri mjeseca ponovo dosegnula razinu od 80 američkih dolara za barel, naveli su u ponedjeljak iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, ubrzala je s 9,5 posto u lipnju na 9,6 posto, pri čemu je povećanje doprinosa industrijskih proizvoda, uz ubrzavanje godišnjeg rasta cijena sa 7,7 posto na 7,9 posto, bilo gotovo u cijelosti poništeno smanjenjem doprinosa usluga temeljnoj inflaciji, stoji u HNB-ovom komentaru.

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena također se nastavila usporavati te je, nakon 7,6 posto u lipnju, u srpnju iznosila 7,4 posto.

Jednako kao i u Hrvatskoj, ukupna inflacija usporila je i u europodručju. U srpnju je tako, prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija mjerena HIPC-om iznosila 5,3 posto, nakon 5,5 posto u lipnju, dok je temeljna inflacija ostala nepromijenjena u odnosu na lipanj te je iznosila 5,5 posto.

Usporavanje ukupne inflacije pritom je rezultat smanjenja godišnje stope rasta cijena u većini zemalja europodručja, izuzev turistički orijentiranih Španjolske i Grčke te Luksemburga.

Kratkoročni pokazatelji ukupne i temeljne inflacije u srpnju su se treći mjesec uzastopno povećali. Takva recentna kretanja odražavaju povećanje momenta cijena svih glavnih komponenata inflacije, a napose hrane i usluga.

Uvozni inflatorni pritisci u posljednje su vrijeme uglavnom u padu te su znatno niži u usporedbi s prošlom godinom, uz izuzetak cijena nafte. Cijena prirodnog plina na europskom tržištu se stabilizirala ispod 30 eura po megavatsatu (MWh), što je znatno niže u odnosu na prosjek 2022., a kontinuirano se smanjuju i cijene ostalih sirovina, naveli su iz HNB-a, napominjući i da se stanje globalnih dobavnih lanaca u potpunosti normaliziralo.

“Niži uvozni inflatorni pritisci utječu na smanjenje proizvođačkih cijena intermedijarnih proizvoda te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, uključujući i hranu, kako u Hrvatskoj tako i u europodručju”; napisali su iz središnje banke, no uz ocjenu da je to smanjenje u Hrvatskoj relativno blago.

“To se vjerojatno može povezati s domaćim inflatornim pritiscima, poglavito s tržišta rada. Rasprostranjen problem nedostatka radne snage odrazio se na rast nominalnih plaća, povezan i s nadoknađivanjem gubitka kupovne moći akumuliranog od sredine 2021,. kao i s povećanjem minimalne plaće od 1. siječnja ove godine, što osobito pojačava inflacijske pritiske u uslužnom sektoru. Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži u uvjetima i dalje snažne potražnje za proizvodima i osobito uslugama”, ocjena je HNB-ovih analitičara.

U nastavku godine se očekuje daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku iznositi oko 7,7 posto.

Pritom, navode iz HNB-a, očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju te povoljnom učinku baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju protekle godine.

“Rizici više inflacije uključuju mogući ponovni rast inflacije energije i hrane, što je povezano s jednostranim povlačenjem iz Crnomorske Inicijative vezane uz izvoz žitarica. Veća učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta potaknuta klimatskim promjenama također bi mogla povećati inflaciju hrane. Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju trajnog zadržavanja inflacijskih očekivanja potrošača i poduzeća na povišenim razinama, a što bi se moglo odraziti na povećanje plaća, osobito u slučaju da profitne marže ostanu na povišenim razinama dosegnutima tijekom 2022.”, navode iz HNB-a.

S druge strane, slabija potražnja, primjerice zbog snažnijeg prijenosa monetarne politike, mogla bi spustiti inflaciju u odnosu na očekivanja. Osim toga, ukupna i temeljna inflacija bi se mogle brže smanjiti u slučaju da se cijene energije i prehrambenih sirovina nastave smanjivati te da se to brže prelije na cijene drugih dobara i usluga od trenutno predviđenog, zaključuje se u HNB-ovom komentaru.