Grčka ekonomija se oporavila, ovo je njihova dobra priča

Sunce, plaže, plavo more i lijepi mali otoci – to su glavni atributi Grčke. U financijskom smislu, moglo bi se reći da su to glavni aduti ove zemlje, ono što Grčkoj donosi novac. Trideset posto njezina bruto domaćeg proizvoda ovisi o turizmu, kaže Christian Kopf iz investicijske kompanije Union Investment.

„Grčka je malo gospodarstvo usmjereno na turizam. Pomalo je poput europske Floride. Mnogi se ljudi tamo sele jer je to jednostavno lijepo mjesto za život.“ Kopf se još uvijek sjeća vremena kada je Grčka – unatoč prekrasnom položaju i mnogim sunčanim danima u godini – bila na rubu bankrota.

„Grčka je 2011. godine zapala u veliku financijsku krizu. U to vrijeme vlada se zadužila vrlo visoko, ali je imala i vrlo visok proračunski deficit, tako da investitori više nisu bili voljni sve to financirati."

Njemačka je najveći investitor

Nakon prvog neizvršenja obveza (otplate jedne rate zaduženja, nap. red.) i mnogih hitnih kredita za spas zemlje od bankrota, Grčka je ponovno u boljoj poziciji. Država je restrukturirala nacionalni proračun i ponovno može posuđivati novac na tržištu kapitala po povoljnijim uvjetima. S tim sredstvima Grčka je uložila jako puno u infrastrukturu zemlje i time privukla strane investitore, kaže Marian Wendt, voditelj atenskog ureda Zaklade Konrada Adenauera.

"Samo jedan primjer: Boehringer Ingelheim (farmaceutska industrija, nap.ur.), koji čini jedan posto BDP-a. Njemačke tvrtke ukupno čine oko pet posto BDP-a, Njemačka je dakle ovdje investirala."

Njemačka je trenutno najveći investitor u zemlji s udjelom od 20 posto u bilanci inozemnih ulaganja. Italija je odmah iza nje, kaže Wendt. Osim turizma, postoje i druga zanimljiva tržišta budućnosti u Grčkoj, kao relativno maloj zemlji: digitalizacija, energetika i zdravstveni sektor.

"Stvari tamo rastu", naglašava Wendt za portal tagesschau.de. Baš kao što u cjelini raste i grčko gospodarstvo.

Logističko središte između Istoka i Zapada

Grčko gospodarstvo prošle je godine poraslo za 2,3 posto. Glavni razlog je procvat turizma - ali ne samo to. Grčka se već neko vrijeme pozicionira i kao logističko središte, napominje stručnjak za tu zemlju Wendt.

"S lukom Pirej imamo logističko čvorište. Nalazimo se točno između Istoka i Zapada i stoga možemo vrlo dobro opsluživati i nova tržišta prema Balkanu", objašnjava on.

Grčka ima ulogu vrata prema Europi, kaže Wendt. A Kinezi su to posebno vješto iskoristili. Važna pretovarna luka Pirej je u većinskom kineskom vlasništvu (51 posto). Tijekom krize državnog duga, Grčka je godinama iznajmljivala dio luke Kinezima. „Tijekom dužničke krize grčki vjerovnici, uključujući državne vjerovnike, vršili su pritisak na Grčku da privatizira luku Pirej“, kaže stručnjak za tržište kapitala Kopf.

Gledajući iz današnje pozicije, bilo je pomalo kratkovidno prepustiti strateški važnu luku u kineske ruke, kaže Kopf. „Kinezi sada koriste tu luku kao vrata u južnu Europu preko koje distribuiraju svoj izvoz."

Kritika zbog dodjele "zlatnih viza"

Dodjeljivanje takozvanih „zlatnih viza" kineskim investitorima također je bilo kritizirano. Strani investitori iz zemalja izvan EU-a mogu naime dobiti i besplatnu vizu za šengenski prostor pod uvjetom da u Grčkoj investiraju minimalno 400.000 eura.

U većim gradovima i na gusto naseljenim otocima vlada je u međuvremenu podigla limit tih ulaganja na 800.000 eura. Prema riječima stručnjaka za Grčku Wendta, to je u zemlju donijelo do tri milijarde eura.

Što nam kaže primjer Grčke?

Unatoč svim kritikama, povjerenje investitora se vratilo, a turisti hrle u Grčku. Prošle godine registrirano je 40 milijuna turista, što je otprilike četiri puta više ljudi nego što ih živi u maloj zemlji na istočnom Mediteranu. To je bio rekordan broj turista za Grčku.

Što Njemačka može naučiti od Grčke? Ključna riječ: digitalizacija. Prema Wendtu, to je puno pomoglo u borbi protiv neprijavljenog rada (rada „na crno") i utaje poreza.

"Svaki građanin može platiti bilo što, bilo kada, svojom karticom, a ako to ne učini, nije obvezan platiti. A to, naravno, sprječava prijevaru i dovodi do dodatnih poreznih prihoda."

Osim toga, Grci imaju više povjerenja u privatni sektor nego u državu, a otvoreni su prema novim stvarima, dodaje Wendt. „Rekao bih da u Grčkoj vlada mentalitet: samo krenimo i rješavat ćemo probleme usput.“ Nijemci uvijek prvo razmišljaju o smislu i tijeku nekog procesa, a ako proces nije 100 posto savršen, neće ni početi, kaže Wendt. U tom pogledu se, dodaje on, od Grka može nešto naučiti.