„Situacija se vidljivo pogoršala. Ne radi se o kratkoročnom skoku, nego o lančanoj reakciji koja se širi globalnim gospodarstvom“, izjavio je Michael Kolb, glavni izvršni direktor Grupe ACREDIA.
Najnovija studija Grupe ACREDIA, izrađena u suradnji s društvom Allianz Trade, pokazuje da su prognoze značajno revidirane na više. Umjesto ranije očekivanih 3 %, za 2026. sada se predviđa rast korporativnih insolventnosti od 6 %. Time se bilježi peta uzastopna godina rasta broja slučajeva insolventnosti.
Sukob pojačava višestruke pritiske na poslovanje
Kriza povećava nestabilnost energetskih tržišta, podiže troškove prijevoza i čini globalne opskrbne lance ranjivijima. Istodobno se postrožuju uvjeti financiranja, dok inflacija stvara dodatni pritisak i pogoršava poslovno okruženje. Posljedice su vidljive duž cijelog lanca vrijednosti - od poljoprivrede i prehrambene industrije do proizvodnje i tehnoloških sektora. Posebno su pogođeni energetski intenzivni sektori poput prijevoza, kemijske industrije i metalne industrije, kao i poduzeća s niskim profitnim maržama, visokim zaduženjem ili ograničenom mogućnošću prijenosa troškova na cijene.
„Učinci su međusobno povezani: rast troškova, slabija potražnja i otežano financiranje. Upravo ta kombinacija stavlja brojne poslovne modele pod pritisak. To ukupno znači tisuće dodatnih insolventnosti diljem svijeta – 7.000 već u 2026. i još 7.900 u 2027.“, istaknuo je Kolb.
Izgledi ostaju nepovoljni: za 2027. ne nazire se poboljšanje, već tek stabilizacija na visokoj razini. Ako se sukob nastavi ili dodatno eskalira, pritisak na poduzeća vjerojatno će se još povećati, uz vidljive posljedice na ključnim tržištima diljem svijeta.
Hrvatska 2026.: stabilizacija na visokoj razini uz trajne strukturne probleme
Početkom 2026. u Hrvatskoj je zabilježeno blago smanjenje broja insolventnosti poduzeća, ali bez trajnog preokreta trenda. U prva dva mjeseca pokrenuto je ukupno 828 postupaka, što je 8,6 % manje nego u istom razdoblju prethodne godine (906). Ovaj trend treba promatrati u širem kontekstu: s ukupno 3.896 insolventnosti u 2025., početna razina ostaje visoka, a na temelju trenutačnih mjesečnih podataka ne očekuje se značajniji pad u 2026.
Strukturna ranjivost posebno je izražena u građevinskom sektoru. Sa 182 stečaja u prva dva mjeseca 2026., sektor se zadržava na visokoj razini i potvrđuje udio od oko 21% u ukupnom broju insolventnosti. Unatoč relativno povoljnom tržišnom okruženju, potaknutom subvencijama EU-a i državnim ulaganjima u infrastrukturu, fragmentirana struktura sektora i dalje predstavlja ključni rizik. Kašnjenja u plaćanjima duž lanca vrijednosti, često s rokovima od 60 do 120 dana, dodatno opterećuju poslovanje, uz trajno visoke troškove materijala i rada, koje je moguće tek djelomično prenijeti na kupce.
Za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, Hrvatska je manje izložena vanjskim energetskim šokovima. Njezina je opskrba energijom diverzificirana i manje ovisna o geopolitičkim uskim grlima, poput Hormuškog tjesnaca. Općenito se stoga čini da će 2026. biti godina stabilizacije na povišenoj razini. Iako se trenutačni zamah usporava, i dalje postoje strukturni izazovi, osobito u građevinarstvu i kapitalno intenzivnim sektorima.
Najnepovoljniji scenarij: kad energija postane čimbenik rizika
Ključni rizik i dalje predstavlja mogućnost daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku, osobito u slučaju dugotrajnije blokade Hormuškog tjesnaca. U tom bi se slučaju negativni učinci znatno pojačali. Poremećaji u globalnoj opskrbi naftom i plinom, kao i nestašice ključnih sirovina poput gnojiva ili helija, dodatno bi povećali troškove i opteretili opskrbne lance.
U kombinaciji s rastom inflacije, padom povjerenja i slabijim gospodarskim rastom, pritisak na poduzeća dodatno bi se povećao, s izravnim posljedicama na likvidnost i stabilnost. U tom bi slučaju globalna insolventnost poduzeća mogla porasti za +10 % u 2026. te za dodatnih +3 % u 2027. Posebno bi bile pogođene Sjedinjene Američke Države i zapadna Europa, uz očekivane tisuće dodatnih slučajeva.
Što je sada važno: identificirati rizike na vrijeme i aktivno upravljati njima
Trenutačni razvoj jasno pokazuje da rizici ne nastaju izolirano, već duž cijelog ekonomskog lanca vrijednosti. Stoga je za poduzeća ključno rano uspostaviti transparentnost i poduzeti proaktivne mjere za njihovo ublažavanje. Nije ključno to što rizici nastaju, nego vrijeme i kvaliteta odgovora. Oni koji reagiraju na vrijeme osiguravaju prostor za djelovanje, a oni koji reagiraju prekasno gube ga.
