Okrugla obljetnica bila je povod da Novi list porazgovara s predsjednikom HUP-a Mihaelom Furjanom, inače predsjednikom Uprave Plive.
– Mi podržavamo svako porezno rasterećenje. Ovaj Vladin model je usmjeren prema onima s najnižim plaćama i danas vidimo da plaće najbrže rastu upravo ljudima s najnižim dohotkom. Prijedlog suštinski nije loš, ali mi mislimo da treba smanjivati poreze i onima sa srednjim i s višim plaćama. Upravo to je HUP predlagao prije dvije godine. Danas imamo apsurd da su bruto plaće porasle u rujnu u odnosu na prošli rujan za 13 posto, neto plaće oko 11 posto. Drugim riječima, mi smo zapravo imali veće porezno opterećenje iako su porezne stope ostale iste, a to je posljedica rasta plaća i ulaska većeg broja ljudi u veće porezne škare. Kad smo predložili prije dvije godine poreznu reformu glavni je argument Vlade bio da 70 posto ljudi ne plaća porez – što nije točan podatak: ta brojka je korektna tek kad su ubroje umirovljenici i drugi koji ostvaruju dohodak, a ne rade nužno u poduzećima; te da će jedinice lokalne samouprave ostati bez prihoda, jer smo tražili i značajno smanjenje poreza na dohodak. Naša procjena je bila da bi u godinu, dvije zbog tog rasterećenja došlo do rasta ekonomskih aktivnosti i većih prihoda države.
Ovaj Vladin plan je fokusiran samo na one s najnižim plaćama i to će pomoći onima koji su se tek zaposlili i koji su došli iz manje razvijenih zemalja, ali zapravo treba gledati društvo u cjelini i svima omogućiti da plaćaju manji porez, a poduzetnicima olakšati da dignu plaće. Mi, poduzetnici, dižemo bruto plaće, ali voljeli bi da od tog povećanja rastu i neto plaće i doista ima prostora da se taj neto iznos poveća. Po našem prijedlogu od prije dvije godine, plaće bi rasle puno više i rasle bi u svim segmentima, a posebno kod visokokvalificiranih radnih mjesta, gdje podjednako mislim na visokoobrazovane i majstore zanata. Sindikati naš prijedlog, nažalost, nisu podržali jer smo tražili smanjenje doprinosa, a to su oni shvatili kao udar na sustav solidarnosti. Rješenje problema održivosti mirovinskog sustava je u većem zapošljavanju, i kada smo iznijeli naš model povećanja plaća, rekli smo da bismo u 3 do 4 godine mogli otvoriti 200 tisuća radnih mjesta.
Činjenica je da nakon dvije godine imamo 140 tisuća radnih mjesta više i rekordno nisku nezaposlenost, u modernoj Hrvatskoj nikad nismo imali više zaposlenih. I HUP je uvijek tvrdio da je rješenje u većoj zaposlenosti koja onda rezultira i većom ekonomskom aktivnošću.
Njemačka je u tehničkoj recesiji, zapadnoeuropska gospodarstva usporavaju. Bojite li se perelijevanja recesije na Hrvatsku?
– Imali smo velike koristi od ulaska u EU – izvoz nam je više nego udvostručen, BDP je u odnosu na 2013., kada smo ušli u EU, značajno porastao, profitabilnost i povrat na kapital kompanija su poboljšani tako da je ulazak u EU jako puno pomogao Hrvatskoj te kompanijama koje ovdje posluju i sada smo još čvršće povezani s gospodarstvom EU-a. No, gospodarstva zemalja koje su naši najveći izvozni partneri, Njemačke i Italije, usporavaju, sad je pitanje hoće li se to preliti i na nas. Usporavanja gospodarskih aktivnosti će sigurno biti, izvoz već bilježi lagani pad u prvih devet mjeseci, a i na našem uvozu se reflektira usporavanje u njemačkom gospodarstvu. Ipak, očekujem da ćemo u Hrvatskoj imati mali, ali ipak pozitivan rast.
