GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Financijska imovina hrvatskih kućanstava u godinu dana uvećana 10,7 posto

Financijska imovina hrvatskih kućanstava u godinu dana uvećana 10,7 posto
RAST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.01.2025 / 17:32
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Na kraju trećeg tromjesečja 2024. ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je vrijednost od 103 milijarde eura, što je za 10 milijardi eura ili 10,7 posto više nego godinu dana ranije, navodi se u novom Statističkom priopćenju HNB-a o statistici financijskih računa objavljenoj u petak.

U odnosu na kraj drugog tromjesečja, financijska imovina kućanstava uvećana je za tri milijarde eura ili 3,1 posto.

Najveći doprinos rastu financijske imovine ima rast depozita, koji su i dalje najznačajnija stavka financijske imovine kućanstava te su na kraju rujna lani iznosili 45,6 milijardi eura ili 3,2 milijarde eura više nego godinu ranije. Znatan udjel u financijskoj imovini kućanstava još imaju i osiguranja i mirovine - 26,7 milijardi eura ili 2,7 milijardi više nego krajem rujna 2023. te vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova - 22,2 milijarde eura ili 2,8 milijardi više.

Financijske obveze kućanstava povećale su se u odnosu na treće tromjesečje lani za 2,6 milijardi eura ili 10,4 posto, na 27,4 milijarde eura. To je i 2,2 posto u odnosu na lipanj 2024.

Takva kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 75,6 milijardi eura, odnosno za 7,4 milijarde eura ili 10,8 posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine, ali i ili 3,4 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Kako ističu iz HNB-a, time je neto vrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom, koji je započeo u drugom tromjesečju 2022.

Tagovi: #financijska imovina, #hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE