GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Europska komisija: Srpska ekonomija najviše usporila u regiji

Europska komisija: Srpska ekonomija najviše usporila u regiji
USPORAVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.07.2025 / 14:03
Autor: SEEbiz / BETA
BEOGRAD - Gospodarski rast zapadnog Balkana značajno se usporio u prvom tromjesečju 2025., prema izvješću Europske komisije.

Rast realnog BDP-a u regiji pao je na 2,3 posto, s 3,3 posto u prethodnom tromjesečju.

Sve zemlje zabilježile su niži rast nego u prethodna tri mjeseca, a Srbija, najveće gospodarstvo u regiji, imala je najveće usporavanje rasta proizvodnje, s 3,3 na dva posto.

Međutim, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo bile su iznad granice od tri posto, prema izvješću o gospodarstvu zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU.

Gospodarski rast potaknut je domaćom potražnjom. Potrošnja je ostala ključni doprinos rastu u prvom tromjesečju 2025. Potrošnju kućanstava pratio je kontinuirani visok rast plaća u cijeloj regiji.

Dalje se navodi da je dinamiku trgovine općenito karakterizirao veći uvoz u usporedbi s izvozom, što je dovelo do negativnog doprinosa međunarodne trgovine rastu BDP-a.

Stopa nezaposlenosti smanjila se u većini zemalja regije u prva tri mjeseca 2025. Nezaposlenost u regiji bila je na povijesno niskoj razini, ali i dalje viša nego u EU.

U skladu sa smanjenjem gospodarske aktivnosti, rast zaposlenosti usporio se na 0,2 posto na zapadnom Balkanu.

U četiri tromjesečja do ožujka, neto priljev izravnih stranih ulaganja pao je u većini zemalja regije, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, u usporedbi s 2024. godinom.

Devizne rezerve smanjile su se u nekim zemljama regije.

Prosječna godišnja inflacija ubrzala se na 3,7 posto u prvom tromjesečju 2025.

Inflacija potrošačkih cijena dodatno se povećala u nekim gospodarstvima u drugom tromjesečju ove godine, u rasponu od 2,3 posto u Albaniji do 4,3 posto u Crnoj Gori.

Unatoč snažnom rastu prihoda, proračunski rashodi rasli su bržim tempom, a fiskalne ravnoteže pogoršale su se u gotovo svim gospodarstvima zapadnog Balkana u prvih pet mjeseci 2025., osim u Sjevernoj Makedoniji.

U nekim gospodarstvima (Srbija, Kosovo) to je dijelom posljedica snažnog povećanja kapitalne potrošnje u usporedbi s prethodnom godinom.

U Turskoj se godišnji gospodarski rast dodatno usporio na dva posto u prvom tromjesečju 2025.

Godišnja inflacija potrošačkih cijena u zemlji pala je na 35 posto u lipnju, što je najniža razina od studenog 2021., uglavnom zahvaljujući nižim cijenama hrane.

Tagovi: #srpska ekonomija, #europska komisija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE