Europska ekonomija zamjetno usporila u drugom tromjesečju |
| Objavljeno: 14.08.2025 / 15:08 |
| Autor: SEEbiz |
| BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone i EU-a zamjetno je usporilo u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca, objavio je u četvrtak europski statistički ured, potvrdivši preliminarne procjene. |
|
Gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kad je bila porasla za 0,6 posto, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka. Na razini Unije uvećana je za 0,2 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene za oba područja, objavljene krajem srpnja. Izračuni pokazuju najslabiji rezultat od kraja 2023. godine kada je aktivnost na oba područja bila stagnirala. Najnovija procjena BDP-a temelji se na podacima zemalja članica koji "pokrivaju" 99 posto BDP-a eurozone i EU-a, dok se preliminarna procjena BDPa temelji na podacima 19 zemalja članica i "pokriva" 96 posto BDPa eurozone te 94 posto BDPa Europske unije, napominju iz Eurostata. U izvješću Eurostata nisu raspoloživi podaci za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Latviju, Luksemburg i Maltu, pokazuju tablice. Rumunjska na čelu Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažnije je u razdoblju od travnja do lipnja na tromjesečnoj razini poraslo rumunjsko gospodarstvo, za 1,2 posto. Slijedi Poljska s rastom aktivnosti za 0,8 posto, a blizu su i Španjolska, Bugarska i Slovenija, s rastom aktivnosti za 0,7 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Najblaži rast ostvarile su Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, za 0,1 posto, dok je u Finskoj aktivnost stagnirala. Daleko najveći pad aktivnosti na tromjesečnoj razini zabilježen je u Irskoj, za jedan posto, a smanjena je i u Njemačkoj i Italiji, za 0,1 posto, kao što je bila pokazala preliminarna procjena. Marginalno usporavanje Godišnja usporedba pokazuje rast gospodarstva eurozone u drugom tromjesečju za 1,4 posto, tek neznatno blaži nego u prethodna tri mjeseca kada je iznosio 1,5 posto, pokazuju novi Eurostatovi izračuni koji su također u skladu s preliminarnim procjenama. Istodobno, bruto domaći proizvod EU-a uvećan je za 1,5 posto, nakon 1,6-postotnog rasta u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, kao što je pokazala preliminarna procjena. Rast je na oba područja usporio na godišnjoj razini prvi puta od prošlog ljeta. Irska na čelu Daleko najsnažniji rast na godišnjoj razini zabilježila je i u drugom tromjesečju Irska, za čak 16,2 posto, u skladu s preliminarnom procjenom. Slijede Cipar i Bugarska, s rastom aktivnosti za 3,3 odnosno 3,1 posto. Blizu su i Litva i Poljska, s rastom od tri posto. Najslabiji rezultat u "velikoj četvorci" zabilježile su Njemačka i Italija, gdje je gospodarska aktivnost porasla za skromnih 0,4 posto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla tek 0,1 odnosno 0,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. |
|
|
| Tagovi: #europska ekonomija, #eurozona |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Uvoz i dalje raste brže od hrvatskog izvoza |
| ANALIZA - Prema privremenim podacima DZS-a, u ožujku je vrijednost izvoza roba povećana za 16,5% dok je vrijednost uvoza bila viša za 19,5% u odnosu na ožujak 2025. godine. |
| Svjetska banka: BDP će rasti najsporije od razdoblja korone |
| WASHINGTON - Svjetska banka smanjila je svoju prognozu globalnog gospodarskog rasta. |
| Inflacija i nezaposlenost rastu, Njemačkoj prijeti recesija |
| BERLIN - Šok rasta cijena energije zbog rata u Iranu prijeti gurnuti njemačko gospodarstvo u recesiju i ukinuti mnoga radna mjesta, prema Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW). |
| Nobelovac James Robinson uoči dolaska u Zagreb: Hrvatskoj trebaju snažne institucije |
| ZAGREB – James A. Robinson, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine i jedan od najutjecajnijih suvremenih ekonomista današnjice, uoči svog dolaska u Hrvatsku i nastupa za tjedan dana na Adria Business Forumu 16. lipnja u Zagrebu, poručuje da ovisnost o turizmu i nasljeđe prošlosti ne moraju biti prepreka značajnom razvojnom iskoraku Hrvatske. |
| Javni dug na kraju veljače 54,1 milijarde eura |
| ANALIZA - Prema posljednjim podacima iz središnje banke, na kraju veljače javni dug Republike Hrvatske iznosio je 54,1 milijarde eura što je 2,7 mlrd. eura ili 5,3% više u odnosu na kraj veljače 2025. |