Industrijska proizvodnja smanjena je za kalendarski prilagođenih 2,0% u odnosu na prosinac 2023. (-3,1% konsenzus) te za sezonski i kalendarski prilagođenih 1,1% na mjesečnoj razini (-0,6% konsenzus).
Pad na godišnjoj razini zabilježen je dvadeseti mjesec zaredom. S podacima za prosinac zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu. Prema preliminarnim podacima, u 2024. je obujam industrijske proizvodnje smanjen u prosjeku za 3,0% u odnosu na godinu ranije.
Iako većina država članica bilježi godišnji pad industrijske proizvodnje, podaci su heterogeni, s najvećim godišnjim padom u Irskoj (-5,1%) do najsnažnijeg rasta zabilježenog u Grčkoj (+5,2%). Uz Grčku, pozitivne promjene zabilježile su samo Malta (+4,1%), Litva (+4,1%), Cipar (+2,5%) i Španjolska (+0,5%), odnosno većinom zemlje s više uslužno i turistički orijentiranom gospodarskom strukturom. Na agregatnoj razini, kratkoročni izgledi snažnijeg oporavka trenutačno ostaju slabašni. Očekuje to i Europska središnja banka koja u jučer objavljenom ekonomskom biltenu spominje, između ostalog, da će slabost u prerađivačkom sektoru potrajati uz još uvijek prigušenu potražnju za industrijskim dobrima i učinke dosadašnje restriktivnosti monetarne politike.
S druge strane Atlantika, slično kao i kod indeksa potrošačkih cijena, naslovni podaci rasta američkih proizvođačkih cijena nadmašili su procjene tržišnog konsenzusa. Ukupan rast na godišnjoj razini i dalje je na 3,5%, kao i u prosincu, što je najviša stopa rasta od veljače 2023. godine (konsenzus 3,3%). Jačanje tekućih pritisaka u siječnju ponovno je bilo snažnije od procjena (0,4%, konsenzus 0,3%). Nešto skromniji pritisci zabilježeni su ako isključimo cijene energije i hrane, kao i u komponentama koje ulaze u izračun PCE indeksa. Međutim, uz kombinaciju jučerašnje objave zahtjeva za naknade za novonezaposlene koja sugerira nastavak „zategnutog“ tržišta rada, tržišni dionici ne mogu biti optimistični oko skorašnjeg popuštanja restriktivnosti monetarne politike, osobito ne u ovom tromjesečju.