EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo |
Objavljeno: 26.02.2020 / 16:50 |
Autor: SEEbiz / H |
BRUXELLES - Nakon pet godina gospodarskog oporavka, BDP Hrvatske je prošle godine dosegnuo pretkriznu razinu, ali u odnosu ne europski prosjek Hrvatska nije konvergirala od 2008. do 2018. godine, stoji u izvješću koje je Europska komisija objavila u srijedu. |
U izvješću se također navodi da je Hrvatska nastavila napredovati u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali su one još uvijek prisutne. Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima. Komisija ističe da je stabilan gospodarski rast u zadnjih pet godina, zajedno s opreznom makrofiskalnom stabilizacijskom politikom omogućio zemlji postupno smanjivanje visokih razina javnog, privatnog i vanjskog duga, što zauzvrat smanjuje ranjivosti gospodarstva. Stopa nezaposlenosti je nastavila padati čime se povećava raspoloživi dohodak kućanstava. Međutim, u 2018. godini hrvatski BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a još uvijek je bio na istoj razini kao deset godina ranije, što znači da uopće nije bilo konvergencije. BDP po glavi stanovnika mjeren po kupovnoj moći 2018. iznosio je 63 posto europskog prosjeka, koliki je bio i prije krize 2008. Osim toga, Hrvatska je još više zaostala u odnosu na naprednije usporedive zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, koje su je prestigle. Unatoč stabilnom rastu, relativno nizak potencijal rasta i dalje će biti kočnica za sustizanje ostalih u EU-u. Sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost rada i dalje su niski, a poslovno okruženje i javna uprava nedovoljno podupiru bržu gospodarsku konvergenciju. Provedba političkih mjera za rješavanje tih slabosti odvija se neujednačenim tempom. "Rješavanje strukturnih slabosti s trajnim učinkom omogućilo bi bržu konvergenciju Hrvatske ostatku EU-a", ističe Komisija. Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem "određeni napredak". "Ograničeni" ili "nikakav" napredak ima u preostalih 43 posto preporuka. Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija. Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije. Makroekonomske neravnoteže Komisija navodi da javni dug brzo pada, ali da je i dalje visok. Javne financije su se oporavile i 2017. godine Hrvatska je prvi put zabilježila proračunski suficit, što se ponovilo i 2018. unatoč nezanamarivim aktiviranjem državnih jamstava. Zahvaljujući djelomično i boljem upravljanju javnog duga, dospjeli dugovi su refinancirani po rekordnom niskim stopama, uglavnom s fiksnom kamatom i produljenjem roka dospjeća. Poboljšanja u javnim financijama prepoznale su dvije agencije za rejting Fitch i S&P, koje su podigle hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu. Poboljšanja se bilježe i u području privatnog duga. Konsolidirane razine korporativnog i duga kućanstava u trećem kvartalu 2019. godine iznosile su 58,4 odnosno 34,3 posto BDP-a, što je za 24 posto manje kod korporativnog duga i osam posto kod duga kućanstava u odnosu na vrhunac privatnog duga 2010. godine. Iako se višak u bilanci tekućeg računa smanjuje, on i dalje pomaže u ispravljanju vanjskih neravnoteža. Višak u bilanci tekućeg računa zabilježio je rekord 2017. kada je iznosio 3,3 posto BDP-a, a 2018. se smanjio na 1,9 posto jer je povećanje uvoza dovelo trgovinsku bilancu u minus. Višak na tekućem računu ponovno je rastao u prva tri tromjesječja na 2,2 posto BDP-a, ponajviše zbog rasta turističkih prihoda. Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom. Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti. "Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast." Procjenjuje se da će potencijalni rast ostati najnižu među zemljama usporedivim s Hrvatskom u razdoblju 2019-2021. Unatoč poboljšanju na tržištu rada, za povećanje doprinosa radne snage potencijalnom rastu trebat će podići nisku stopu aktivnosti, što će biti teško, posebice zbog demografskih izazova u Hrvatskoj. Rast produktivnosti i dalje je ograničen zbog slabe alokacijske učinkovitosti, složenog poslovnog okruženja i neučinkovitog javnog sektora, navodi Komisija. Po pitanju porezne politike, Komisija navodi da je Hrvatska snažno usmjerena prema neizravnom oporezivanju i ona je među zemljama članicama s najmanjim udjelom prihoda od izravnih poreza. To je djelomično posljedica vrlo niskih poreza na imovinu, koji se smatraju najpovoljnijima za gospodarski rast. Slijedom reformi poreza na osobni dohodak u protekle četiri godine, više od polovice zaposlenih ne plaća porez na dohodak. S druge strane, Hrvatska je negdje u prosjeku EU-a po prihodima od socijalnih doprinosa u odnosu na BDP, iako ima treću najmanju stopu zaposlenosti u EU-u, navodi Komisija. Hrvatska ima najveći udio prihoda od PDV-a u odnosu na BDP od svih zemalja članica EU-u. U suradnji s Hrvatskom, Komisija je pripremila poseban prilog o zdravstvenom sustavu, koji unatoč snažnom rastu prihoda i dalje gomila gubitke. Prihodi Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja porasli su za 11 posto 2019. u odnosu na godinu ranije. Unatoč tome, dugovanja dobavljačima za robe i usluge porasla su preko 15 posto, a ove godine se predviđa i daljnji rast zbog povećanja plaća u sektoru te zbog odluke Vrhovnog suda o neplaćenim prekovremenim satima liječnicima. Dugovi se uglavnom generiraju u bolnicima, posebice onima u vlasništvu županija. Suočena s izgledima da dobavljači suspendiraju isporuku roba i usluga, središnja vlada je od 2000. godine 12 puta intervenirala, a te intervencije su iznosile od 0,1 do 0,6 posto BDP-a u toj godini. U pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, Komisija navodi da su mehanizmi za nadzor i sankcioniranje slabi, posebice na lokalnoj razini. Što se tiče ekološke održivosti, Komisija navodi da Hrvatskoj predstoji dug put u prijelazu iz linearnog u kružno gospodarstvo. Unatoč nekim izoliranim inicijativima, Hrvatska nema sveobuhvatnu strategiju za prelazak na kružno gospodarstvo. Prijelaz od odlaganja prema recikliranju otpada ostaje prioritet, iako ima određenog napretka. Godine 2018. 25 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj je reciklirano, što je veliko povećanje u odnosu na 2010. godinu kada je samo 4 posto reciklirano. Odlaganje otpada u Hrvatskoj i dalje je izrazito veliko, 66 posto, dok je europski prosjek samo 22 posto. "Kontinuirani snažni napori pomogli bi Hrvatskoj da se približi europskom prosjeku i na kraju pridonese dostizanju europskog cilja o nultoj stopi zagađanje", navodi Komisija. Komisija ističe da onečišćenje zraka ima znatan utjecaj na zdravlje ljudi, da je kanalizacijski sustav nerazvijen, a vodoopskrbni bilježi velike gubitke vode. Što se tiče stakleničkih plinova Hrvatska će bez problema ispuniti ciljeve koji su na razini EU-a zacrtani za 2020. godinu, ali će trebati dodatne mjere za ispunjavanje ciljeva za 2030. Udio obnovljih izvora energije je 28 posto, ali je u području prometa vrlo nizak, samo 3,9 posto 2018. godine, što je jedan od najnižih udjela u EU-u. |
|
Tagovi: Europska komisija, koronavirus, hrvatska ekonomija |
PROČITAJ I OVO | ||
Primorac: Cijene i dalje rastu, ali znatno sporije nego ranije |
ZAGREB - Ministar financija Marko Primorac komentirao je rebalans državnog proračuna, ali i razinu inflacije u Hrvatskoj. |
Filipinci će odsad lakše dolaziti raditi u Hrvatsku |
ZAGREB - Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš najavio je za petak potpisivanje memoranduma o suradnji na području tržišta rada između nadležnih ministarstava za rad u Hrvatskoj i Filipinima. |
Macron: EU bi mogla umrijeti ako ne postane konkurentnija |
BRUXELLES - Europska unija bi mogla umrijeti ako se ne učini konkurentnijom u odnosu na SAD i Kinu, upozorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. |
Prema izvješću Svjetske banke Hrvatska po dva kriterija u top 10 |
ZAGREB - Prema novom izvješću Grupacije Svjetske banke pod nazivom Business Ready (Spremnost za poslovanje), u kojem se ocjenjuje poslovna klima u 50 gospodarstava, Hrvatska se nalazi u top 10 ekonomija po regulatornom okviru i javnim uslugama koje se pružaju poduzećima, te na 20. mjestu po operativnoj učinkovitosti. |
Inflacija u Turskoj nastavlja padati |
ANKARA - Godišnja inflacija u Turskoj dodatno je usporila na 49,4 posto u rujnu, nakon što je u kolovozu iznosila 52 posto, pokazuju službeni podaci. |