EBRD: Veliki udio turizma u BDP-u smanjuje otpornost ekonomije na koronavirus

Koronavirus je izložio sustave zdravstvene zaštite brojnih zemalja nezapamćenom pritisku a mjere ograničavanja zaraze koče kako ponudu tako i potražnju, konstatiraju u EBRD-u u izvješću o otpornosti gospodarstava u tranziciji na pandemiju.

Na mjere se nadovezuju vanjski šokovi, poput pada cijena nafte, poremećaja u lancima vrijednosti i pada turističkog prometa i doznaka iz inozemstva.

Mnoge vlade najavile su opsežne fiskalne mjere potpore građanima i tvrtkama koji privremeno ostaju bez primanja i prihoda. Osigurale su i likvidnost za financijski sustav a fiskalni prostor za takve poticaje razlikuje se od zemlje do zemlje.

Njihova otpornost na šok koji je uzrokovao Covid-19 odražava strukturu gospodarstva i tržišta rada, razmjere izloženosti vanjskim šokovima, raspoloživi fiskalni prostor i kapacitete financijskog sustava da apsorbira povećanje nenaplativih kredita.

Analiza otpornosti sustava zdravstvene zaštite pokazuje da je zdravstvena potrošnja u regijama u kojima EBRD posluje daleko ispod one u razvijenim zemljama, s manje liječnika po stanovniku, posebno u zemljama s nižim dohocima.

Kada je u pitanju potražnja, ekonomske posljedice vjerojatno će biti veće u zemljama s većim udjelom uslužnog sektora u BDP-u, poput Litve, Poljske, Cipra, Crne Gore i Turske.

Veće posljedice EBRD očekuje i u zemljama u kojima privremena ograničenja rezultiraju značajnijim gubitkom prihoda, poput onih u srednjoj Aziji, na Kavkazu i na južnom i istočnom Mediteranu.

Niže cijene sirovina bit će pak rizik za izvoznike sirovina poput Rusije, Azerbajdžana i gospodarstava srednje Azije.

Na poremećaje u lancima nabave posebno su ranjiva gospodarstva koja su u njih u velkoj mjeri integrirana, posebno u srednjoj Europi i na Baltiku.

Prihodi od turizma premašuju petinu BDP-a u Hrvatskoj, Gruziji, Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i na Cipru, navodi EBRD u izvješću, a inozemne doznake čine više od četvrtine BDP-a u Kirgistanu i Tadžikistanu.

EBRD također upozorava da kapaciteti za fiskalne mjere ovise o postojećoj razini duga i deficita kao i o troškovima zaduživanja na tržištu.

U mnogim je zemljama fiskalni prostor već ograničen, posebno na Kavkazu, u srednjoj Aziji i na istočnom Mediteranu.

U nekima je potreba za vanjskim financiranjem već jako velika u odnosu na rezerve a financijski sustavi mogli bi se naći pod većim pritiskom u zemljama koje već bilježe više razine nenaplativih kredita, podsjeća banka.