U svom izvješću za Sloveniju banka napominje da se rast BDP-a u prvoj polovici ove godine znatno usporio, dosegnuvši samo 0,1 posto na godišnjoj razini, nakon prošlogodišnjih 1,7 posto.
Pad investicija i industrije
To je uglavnom bilo posljedica pada investicija i industrijske proizvodnje, dok je vanjska trgovina imala snažan negativan doprinos.
Banka je revidirala svoju prognozu rasta BDP-a u Sloveniji za ovu godinu s 1,9 posto na 0,7 posto. Prognoza za 2026. godinu također je lošija, ali ju je EBRD revidirao za manje izraženih 0,3 postotna boda, na 2,0 posto.
EBRD je također naglasio da je nakon negativnog prvog tromjesečja, osim potrošnje kućanstava, koju, unatoč trenutno povišenoj inflaciji, potiče rast realnih plaća i niska nezaposlenost, u drugom tromjesečju ojačala i investicijska aktivnost. Kao glavni pokretač očekivanog oporavka slovenskog gospodarskog rasta u 2026. vide rast investicija u međunarodnoj financijskoj instituciji sa sjedištem u Londonu.
Američke tarife neizravno su utjecale i na Sloveniju
Također objašnjavaju da je Slovenija, kao vrlo otvoreno gospodarstvo, neizravno bila pogođena višim američkim uvoznim tarifama na robu iz EU i Švicarske. Iako postoji prilika da Slovenija ojača izravan izvoz farmaceutskih proizvoda u SAD, koji su vezani za švicarske divove Novartis i Sandoz, EBRD upozorava da je neizvjesnost u vezi s američkom trgovinskom politikom i dalje visoka te da je domaća komponenta dodane vrijednosti stvorene u tim transakcijama relativno slaba.
Za cijelo područje djelovanja EBRD-a (koje uključuje Bliski istok, Sjevernu Afriku i Srednju Aziju, kao i Srednju, Jugoistočnu i Istočnu Europu te regiju Kavkaza, kao i neke zemlje u podsaharskoj Africi) predviđa se gospodarski rast od 3,1 posto ove godine, a prema procjenama EBRD-a bit će sličan i sljedeće godine (3,3 posto). Prognoza za ovu godinu je 0,1 postotni bod viša nego u svibnju, a za sljedeću godinu je 0,1 postotni bod niža.
Analitičari EBRD-a napominju da su gospodarski razvoji u regiji u prvoj polovici godine u prosjeku bili nešto povoljniji nego u svibnju, a tome su pridonijele regije u Sjevernoj Africi, Bliskom istoku, Turskoj i Srednjoj Aziji. Međutim, događaji su se razvijali nešto lošije od očekivanog, uglavnom zbog negativnog utjecaja globalnih trgovinskih napetosti koje su izazvale SAD i utjecaja geopolitičkih trenja, posebno rata u Ukrajini.
