Dug opće države ove godine povećan za 1,6 milijarde eura

Na godišnjoj razini, u odnosu na lipanj 2022. dug opće države porastao je za 2 mlrd. eura (+4,4%), od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom tromjesečju 2023. kao posljedica izdanja obveznice na domaćem tržištu kapitala u veljači 2023. (tzv. narodne obveznice).

U relativnom izrazu, krajem lipnja udio duga opće države u BDP-u iznosio je 66,9%, što je smanjenje za 2,6 postotna boda u odnosu na kraj prvog tromjesečja te za 1,9pb u odnosu na kraj 2022. godine.

Domaća komponenta duga povećala se za 2,3 mlrd. eura odnosno 7,4% u odnosu na kraj lipnja 2022. godine, a iznosila je na kraju lipnja 32,9 mlrd. eura. S druge strane, inozemna komponenta na kraju lipnja 2023. iznosila je 14,7 mlrd. eura, a u odnosu na lipanj 2022. zabilježila je smanjenje za 268,5 mlrd. eura ili 1,8%. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi više od 65%. Slijede krediti (oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti. Na kraju lipnja, 69,1% ukupnog duga odnosilo se na unutarnji, dok se preostalo odnosilo na inozemni dug.

Očekujemo kako će na razini cijele 2023. godine omjer javnog duga i BDP-a zadržati oko vrijednosti s kraja lipnja 2023. Fiskalni scenarij za Hrvatsku u svim projekcijama sugerira postupno približavanje maastrichtskom kriteriju od 60% BDP-a. Navedeno bi trebalo jačati otpornost gospodarstva na različite šokove povećavajući prostor za vođenje protucikličke fiskalne politike. Potencijalni rizici za intenzivniji rast javnog duga dolaze iz kontinuirane ekonomske neizvjesnosti, izazovnih gospodarskih kretanja kod glavnih zemalja trgovačkih partnera te prisutnog rasta troš