Rast duga opće države na kraju studenog u odnosu na kraj 2022. posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 47,1 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.
Tijekom 2023. dinamika rasta duga opće države je ubrzala, kao posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je 33,8 mlrd. eura na kraju studenog, što čini 70% ukupnog duga. Unutarnji dug bio je tako za 2,4 mlrd. viši nego na kraju 2022. Istovremeno, inozemni dug opće države bio je za 0,5 mlrd. eura niži u usporedbi s krajem 2022.
Na razini cijele 2023. godine kretanja u javnim financijama ostat će povoljna zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. Stoga procjenjujemo da će podaci za kraj 2023. pokazati omjer duga opće države i BDP-a ispod 63% BDP-a. Pozitivan, ali ipak zamjetno umjereniji trend, nastavit će se i u 2024. godini.
Uz dospjeli javni dug koji se, u okruženju restriktivne monetarne politike, zanavlja uz više kamatne stope, rast troška za kamate počeo je rasti uglavnom u zemljama u kojima su potrebe za kratkoročnim refinanciranjem veće. Hrvatska se tu nalazi u razmjerno povoljnoj situaciji jer se oko 55% javnog duga odnosi na dug s rokom dospijeća iznad 10 godina, čime je ipak zadržana smanjena negativna izloženost kamatnom riziku.
Što se tiče aktivnosti na tržištu kapitala, prema Planu izdanja obveznica još u ovom tromjesečju država namjerava ponovo izaći na međunarodno tržište kapitala što je i realizirano jučerašnjim izdanjem 1,5 milijardi eura euroobveznica na europskom tržištu. Domaća izdanja obveznica u ukupnom iznosu od 3 mlrd. eura najavljena su za prvo i posljednje tromjesečje u 2024. Predmnijevamo kako će dio izdanja planirano na lokalnom tržištu također biti usmjereno sektoru stanovništva. Do kraja godine u srpnju je na dospijeću 1,4 mlrd. eura lokalne obveznice koja je 2013. izdana uz kuponski kamatnjak od 5,75% što u slučaju zanavljanja implicira povoljnije uvjete izdanja. U studenom je na dospijeću oko 46 mil. eura obveznica koje su prilikom izdanja 2019. nosile kupon od 0,25%.
