Ukupni prihodi proračuna, kako stoji u smjernicama za izradu proračuna koje je predstavio ministar financija Zdravko Marić, nagodinu će iznositi 147,1 milijardu kuna, što je 25 milijardi kuna više nego ove godine. U odnosu na ‘regularnu’ 2019. godinu, pak, povećani su za sedam milijardi kuna. Pritom najviše rastu prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na sredstva fondova EU: iznosit će 25,1 milijardu kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, a u odnosu na 2019. godinu bit će povećani za čak 10,3 milijarde kuna. Od ostalih prihoda, razinu iz prošle, pretkrizne godine trebali bi gotovo doseći i prihodi od PDV-a, s rastom od 23,9 posto iznosit će 54,1 milijardu kuna, tek 700 milijuna kuna manje nego lani.
Uglavnom zahvaljujući pojačanom povlačenju novca iz fondova EU, Vlada će si moći priuštiti i povećanje rashoda od 10,4 milijarde kuna (7,1 posto), pa će ukupno iznositi 157,6 milijardi kuna. Pritom će najviše rasti izdaci za materijalne rashode, 16,6 posto ili za 2,3 milijarde kuna, a najveći dio tog povećanja bit će financiran iz europskih fondova. Za te potrebe povući se će 9,1 milijardu kuna, 1,8 milijardi više nego ove godine, a bit će iskorišteni za “sanaciju šteta uzrokovanih potresom, na materijalne rashode u ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu”, kao i na ostale projekte i aktivnosti u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija.
Drugi važan trošak za proračun predstavlja kompenzacija prihoda lokalnim jedinicama zbog smanjenja poreza na dohodak. Za tu svrhu Vlada je namijenila 2,2 milijarde kuna. Na pomoći iz proračuna iduće će godine ukupno otići čak 33,6 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više nego ove godine. Osim za pomoć lokalnim jedinicama, povećanje uključuje i dodatna izdvajanja za doprinos proračunu EU, zatim sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije županija, kao i rashoda za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu, a ona će u odnosu na 2020. rasti za 377,7 milijuna kuna.
Kada je riječ o rashodima za zaposlene, Vlada očito računa na uspješne pregovore sa sindikatima. Ti su izdaci planirani u iznosu od 23,6 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna više nego ove godine.
Rashodi za mirovine, kao posljedica redovitog usklađivanja, rast će za 1,2 milijarde kuna, a sredstva za socijalnu pomoć povećat će se za 407,5 milijuna kuna.
Imajući u vidu iskustvo iz proteklih godina, a koje govori da je povlačenje novca iz EU na kraju značajno manje od plana, nameće se pitanje koliko je doista realno očekivati da će Vlada u 2021. godini ostvariti ove prilično ambiciozne najave. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže kako doista postoji sistemski problem kod planiranja proračuna, da se stalno precjenjuju prihodi iz europskih fondova, a riječ je o milijardama kuna.
- Kako su ti prihodi na kraju manji od plana, smanjuju su i rashodi za koje su predviđeni. To ne utječe na povećanje deficita, što je za Ministarstvo financija sigurno vrlo važno, ali činjenica jest da je nužno bolje planiranje u slučaju povlačenja novca iz EU - kaže Nestić. Dodaje kako ne isključuje mogućnost da je planiranje popravljeno.
