GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Država kriva za rast bruto inozemnog duga

Država kriva za rast bruto inozemnog duga
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.05.2021 / 22:30
Autor: RBA analize
ANALIZA - Tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno je usporila u odnosu na godine ranije, najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju.

Uz gotovo stagnaciju u apsolutnom iznosu, na kraju 2020. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti povećao na 82,7% BDP-a (+7,3pb u odnosu na kraj 2019.) kao rezultat gospodarskog pada odnosno pada nominalnog BDP-a.

Središnja banka objavila je podatke za siječanj prema kojima je bruto inozemni dug bio na mjesečnoj razini viši za 2,2%, a na godišnjoj za 0,7%, te je na kraju siječnja iznosio 41,5 mlrd. eura. Pri tome je svoju inozemnu zaduženost povećala opća država (+13% na godišnjoj razini) dok su središnja banka, druge monetarne financijske institucije i ostali domaći sektori (poduzeća) zabilježili smanjenje inozemnog duga koje u segmentu poduzeća traje kontinuirano od listopada 2019.

Ministarstvo financija na samom početku ožujka na međunarodnom tržištu kapitala izdalo 2 mlrd. eura kroz dvije tranše euroobveznica. Izdano je 1 mlrd. eura euroobveznica dospijeća 2033. i 1 mlrd. eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica čime je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Obzirom da je krajem ožujka na dospijeću bilo 1,5 mlrd dolara eurobveznica izdanih 2011. veći iznos izdanja od onog na dospijeću utjecat će povećanje komponente ino duga.

U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.

Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Goldman Sachs ima dvije važne prognoze oko europskog ekonomskog oporavka
ANALITIČARI
Goldman Sachs ima dvije važne prognoze oko europskog ekonomskog oporavka
LONDON - Analitičari Goldman Sachsa iznijeli su svoja predviđanja za očekivani oporavak u eurozoni, ističući da vjeruju da će Europska središnja banka ukinuti svoje neviđene mjere poticaja, a također sugerirajući da se na mjere štednje više neće moći pouzdati.
Peking ima više milijardera od New Yorka
USPOREDBE
Peking ima više milijardera od New Yorka
NEW YORK - New York je prvi put u sedam godina izgubio titulu svjetske prijestolnice milijardera.
MMF: Realni rast BDP-a Srbije u 2021. šest odsto
PROCENE
MMF: Realni rast BDP-a Srbije u 2021. šest odsto

BEOGRAD - MMF je, na osnovu dubinskih analiza u okviru redovnih konsultacija po članu IV Statuta MMF, ocenio da se Srbija dobro izborila sa pandemijom kovid 19.

Ifo institut: Delta soj ozbiljna opasnost za ekonomiju
UPOZORENJE
Ifo institut: Delta soj ozbiljna opasnost za ekonomiju
BERLIN - Delta soj koronavirusa mogao bi nanijeti ozbljnu štetu gospodarstvu zbog opetovanog rasta broja novozaraženih, upozorio je Institut za ekonomska istraživanja Ifo.
Bundesbank: Nijemci u pandemiji gomilali gotovinu
GOTOVINA
Bundesbank: Nijemci u pandemiji gomilali gotovinu
BERLIN - Potražnja za gotovinom porasla je u Njemačkoj u pandemijskoj 2020. godini unatoč širokoj lepezi mogućnosti plaćanja, pokazalo je istraživanje središnje banke.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE