GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dosta upitnika oko hrvatskog ekonomskog rasta u 2020.

Dosta upitnika oko hrvatskog ekonomskog rasta u 2020.
USPORAVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.01.2020 / 10:48
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
ZAGREB - Što čeka Hrvatsku u novoj godini? Prema očekivanjima analitičara, nastavak gospodarskog rasta, smanjivanje nezaposlenosti, niske kamate. Ali zabrinutost ostaje. Zašto?

Prema predviđanjima Hrvatske narodne banke (HNB) koje je pred kraj 2019. godine objavio guverner Boris Vujčić, Hrvatsku u 2020. godini očekuje nešto malo niži rast BDP-a nego 2019. godine, 2,8%, smanjenje nezaposlenosti, dugoročno niske kamatne stope na kredite (što će doduše utjecati na cijene nekretnina), ali i pad javnog duga i niska inflacija. Dobre vijesti, zar ne?

Međutim, Hrvatska udruga banaka, a i država sama rast procjenjuju nešto nižim. Kako za Deutsche Welle kaže ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike, bit će dosta teško nastaviti rast istim tempom, kako to očekuje središnja banka, „s obzirom na očekivano usporavanje izvozne potražnje do kojeg dolazi zbog usporavanja naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera i turističkih ishodišta, prije svega Njemačke, Austrije i Slovenije (Italija je otprije „usporena"). Činjenica jest da imamo svojevrsne amortizere - ubrzanje povlačenja EU fondova radi financiranja investicija i nadalje vibrantnu osobnu potrošnju, međutim, veliko je pitanje hoće li djelovanje tih amortizera biti dovoljno da poništi mogući učinak usporavanja izvoza. Podsjetit ću da je vlada planirala proračun uz očekivani rast od 2,5% za 2020., što mi se u ovom trenutku čini realnijim očekivanjem za sljedeću godinu“, zaključuje Šonje.

Ekonomski analitičar Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti za Deutsche Welle ističe da je MMF u svojoj zaključnoj izjavi nakon nedavnog posjeta Hrvatskoj napisao da je „rast snažan, inflacija prigušena, a nezaposlenost smanjena“. Što, međutim, nedostaje, pita se profesor Brkić.

„Nedostaje gospodarska ekspanzija koju bi trebali osjetiti širi slojevi stanovništva. Udio zaposlene radne snage u dobi između 20 i 64 godine tek neznatno premašuje 60%, a udio stanovništva kojemu prijeti siromaštvo i socijalna isključenost procjenjuje se na 25%. Prema najnovijim službenim podacima, dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 63% prosječnog dohotka u EU-u i taj se jaz ne može premostiti politikama koje stalno potiču javnu potrošnju na račun javnih ulaganja, a koja su potrebna za povećanje produktivnosti. Problem „odljeva mozgova“ i izazova za održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava posebno treba naglasiti.“

Istaknuo je to i u svojoj prezentaciji novinarima guverner Boris Vujčić govoreći o niskoj stopi participacije. „Ne možete imati gospodarski rast ako radi samo pola ljudi u radno sposobnoj dobi“, kazao je guverner koji je kao problem istaknuo i nedostatak izravnih stranih investicija.
Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov upozorava da se uvjeti vrlo niskih kamatnih stopa, odnosno njihov daljnji pad, jer se očekuje da će kamatne stope ostati niske do 2022., nedovoljno koriste za financiranje tehnološkog napretka i inovativnih aktivnosti u proizvodnim aktivnostima koje bi bitno pridonijele povećanju produktivnosti i poboljšanju kvalitativne strukture hrvatske ekonomije. Slično vrijedi i za strukturu projekata financiranih iz sredstava EU-fondova, dodaje.

„Dodatno, uvjeti niskih kamatnih stopa, većeg raspoloživog dohotka i destimulirane štednje podržavaju rast cijena nekretnina, a i cijena najma i njegova dostupnost postaju sve veći problem. Tim više što su u društvu naglašene značajne dohodovne i imovinske razlike“, kaže Ivanov. 

Ona ističe da će slabiji rast robnog izvoza uz nastavak rasta uvoza u 2020. u značajnoj mjeri poništiti pozitivne efekte rasta domaće potražnje i prihoda od turizma, odnosno rezultirati još većim deficitom u robnoj razmjeni s inozemstvom. S druge strane, taj nešto slabiji rast BDP-a ipak neće ugroziti planiran rast prihoda od PDV-a i drugih poreza na potrošnju, što bi trebalo rezultirati uravnoteženim proračunom i daljnjim smanjenjem omjera javnog duga i BDP-a, navodi Ivanov.

„S obzirom na strukturu zaposlenosti i potražnju za radom koju generiraju uslužne aktivnosti, javni sektor i ponovno oživjela djelatnost građevinarstva, za očekivati je nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada, uz rast prosječne plaće kako zbog pozitivnog učinka izmjena u oporezivanju dohotka i rasta plaća u javnom sektoru, tako i zbog dinamičnije ekonomske aktivnosti koja to omogućuje“, kaže Ivanov koja međutim upozorava da je domet utjecaja provedenih mjera fiskalne politike i politike plaća uglavnom kratkoročan i ne znači bitne promjene u strukturi ekonomije u smjeru dostizanja veće dugoročne potencijalne stope rasta BDP-a, dostizanja višeg životnog standarda i povratka mladih na privremenom radu u inozemstvu.

U izvješću MMF-a ističe se kako bi „Hrvatska u predstojećem desetljeću trebala težiti ka dovoljno izazovnim gospodarskim ciljevima da bi bila važan partner unutar EU-a. U suprotnom, veća je vjerojatnost da se postojeći gospodarski jaz između Hrvatske i ostatka Europe povećava umjesto da se smanji“, ponovno se vraća na ocjene Međunarodnog monetarnog fonda Luka Brkić. „Prosječna razlika u dohotku po stanovniku u odnosu na EU je 15% i ukoliko Hrvatska do 2030. želi premostiti tu razliku, gospodarstvo bi tijekom tog razdoblja trebalo rasti 1,5% brže od prosjeka EU-a."

Kada se gleda gospodarski rast, kaže Brkić, vidi se da rad i ukupna produktivnost ne daju dovoljan doprinos rastu u Hrvatskoj.

„Naime, ono što ostaje kao konstanta svih ovih godina s projekcijama i na godine koje dolaze, osnovne prepreke rastu hrvatskog gospodarstva treba tražiti u niskoj stopi participacije radne snage i ukupnoj faktorskoj produktivnosti koju čini sve što se ne može objasniti udjelom rada i kapitala: obrazovanje, inovacije, politička ekonomija, alokacijska učinkovitost. Ukupna faktorska produktivnost se ističe kao ključan i dosada skriveni potencijal za povećanje stope rasta u Hrvatskoj.

„Produktivnost nije sve, ali je na dugi rok gotovo sve“, citira Brkić poznatog ekonomista Paula Krugmana.

„Ako se žele ostvariti više stope rasta, zatvoriti jaz dohotka i postići konvergenciju s EU-om, mora se mijenjati postojeći, rani tranzicijski model rasta. Nužno bi bilo aktivirati neiskorištene potencijale, među kojima se posebno ističu povećanje produktivnosti, izvoz i inovacije“, zaključuje Brkić.

Tagovi: hrvatska ekonomija, Marijana Ivanov, Luka Brkić, Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka
PROČITAJ I OVO
U Europi se otvaraju barovi, nastavlja se popuštanje mjera u SAD-u
POPUŠTANJE
U Europi se otvaraju barovi, nastavlja se popuštanje mjera u SAD-u

LONDON - U Europi se u četvrtak nastavilo popuštanje mjere ograničenog kretanja zahvaljujući slabljenju pandemije koronavirusa, što odudara od novih rekorda srušenih u Latinskoj Americi i podatka o 100.000 umrlih u Sjedinjenim Državama.

Marić otkrio gdje idu prve europske milijarde
OTKRIĆA
Marić otkrio gdje idu prve europske milijarde

ZAGREB - Ministar financija je objasnio kome će ići prve milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu, koliko ljudi danas ovisi o državnom proračunu, a bilo je riječi i o nadolazećim parlamentarnim izborima.

SAD: Preko dva milijuna novih zahtjeva za naknadu za nezaposlenost
TRŽIŠTE RADA
SAD: Preko dva milijuna novih zahtjeva za naknadu za nezaposlenost
WASHINGTON - Više od dva milijuna građana Sjedinjenih Država podnijelo je u prošlom tjednu zahtjev za isplatu naknade za nezaposlenost, objavila je u četvrtak američka vlada.
Francuska vodeće europsko odredište za nove strane investicije
INVESTICIJE
Francuska vodeće europsko odredište za nove strane investicije
PARIZ - Francuska je po prvi put zauzela poziciju glavnog europskog odredišta za nove strane investicije, ostavivši iza sebe Veliku Britaniju i Njemačku, pokazalo je u četvrtak istraživanje konzultantske tvrtke EY.
Glas poduzetnika traži transparentno korištenje 10 milijardi eura za spas gospodarstva
ZAHTJEVI
Glas poduzetnika traži transparentno korištenje 10 milijardi eura za spas gospodarstva
ZAGREB - Oko 70% ispitanika boji se da će novac, ako i kada ga dobijemo, biti korišten na krpanje minusa u proračunu i ubacivanje u javni sektor.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE