Cijene usluga u prosjeku više 6,2% na godišnjoj razini

Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) zadržala se na razini iz svibnja, na 3,1% na godišnjoj razini.

U lipnju, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa rast cijena ostvaren je kod Usluga (+1,0%), Hrane, pića i duhana (+0,3%), te Energije (+0,2%), dok je pad zabilježen jedino kod cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (-0,7%). Na godišnjoj razini, razmjerno snažan rast nastavljaju bilježiti prosječne cijene Usluga. U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijene u ovoj kategoriji više su za 6,7% te procjenjujemo da su doprinijele godišnjoj stopi inflacije s više od 1,74 postotnih bodova. Slijedi rast cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan gdje je procijenjena godišnja stopa promjene iznosila 5,2% (+0,1pb u odnosu na godišnju promjenu u svibnju). Unutar kategorije hrane, izraženiji godišnji rast cijena u lipnju bilježi Voće (+9,3%), Meso (+7,0%), Riba i plodovi more (+7,8%), te Šećer, džem, med, čokolada i slatkiši (+7,3%).

S obzirom na važnost u ukupnoj potrošnji prosječnog kućanstva jer ona čini preko četvrtine potrošačke košarice, doprinos ukupnom rastu prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena u lipnju je iznosio 1,64 postotnih bodova. Dakle, promatrane dvije kategorije (usluge i hrana) u lipnju su kao i u dosadašnjem dijelu godine, ali i tijekom prošle godine najviše doprinijele rastu potrošačkih cijena. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili su blagi pad za 0,4% dok Energija, nakon što je od lipnja do studenog 2024. bilježila prosječno smanjenje cijena, sedmi mjesec za redom bilježi pozitivnu promjenu koja je u lipnju iznosila 0,2% u odnosu na isti mjesec lani. Rezultat je to i prilagodbe administrativno utvrđenih cijena u kućanstvima.

Nastavak cjenovnih pritisaka u uslugama povezano je i s daljnjim rastom cijena Restorana i hotela (+8,5% i doprinos porastu od +0,43 postotna boda). Daljnji godišnji rast bilježe i, primjerice, kategorije Obrazovanje te Razna dobra i usluge (obje za 6,1% i doprinos porastu od +0,04pb kod Obrazovanja te +0,39pb u skupini Razna dobra i usluge), Hrana i bezalkoholna pića, za 5,8% (doprinos +1,55pb), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Rekreacija i kultura, obje za 5,2% (doprinos porastu od +0,88pb u kategoriji Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te +0,27pb kod Rekreacije i kulture. S druge strane niže su bile cijene u kategoriji Odjeće i obuće (-3,2%) te cijene Pokućstva, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (-0,1%).

Kumulativno, u prvoj polovici godine potrošačke cijene bile više u prosjeku za 3,6% godišnje. U promatranom razdoblju porastu su najviše doprinijele usluge i hrana (preko 85% ukupnog porasta).

Ljetni mjeseci trebali bi ipak donijeti blago jenjavanje inflatornih pritisaka uz zadržavanje godišnje stope rasta potrošačkih cijena iznad 3 posto. Pritom će ponovno, unatoč polaganom usporavanju rasta, najveći doprinos dolaziti iz segmenata usluga. Od srpnja inflaciji će pozitivno doprinositi i rast cijena duhanskih proizvoda zbog podizanja trošarina na ove proizvode što i ne iznenađuje budući da su cijene u ovoj kategoriji prema podacima Eurostata na razini 67% euro područja. S druge strane, cijene energije pozitivno će doprinositi dezinflacijskom procesu. Naposljetku, u posljednjem tromjesečju, a osobito na samom kraju godine, godišnja stopa inflacije trebala bi se približiti stopi od 2%.

U narednom razdoblju svojevrsni rizik predstavlja i razmjerno visoka stopa štednje s početka ove godine te postojana potražnja za kreditima koja bi se barem donekle mogla ograničiti makroprudencijalnim mjerama središnje banke koje su u primjeni od 1. srpnja. Uz navedeno, svojevrsni rizik (iako ne tako visoki) predstavljaju i administrativne odluke poput subvencioniranja cijena energije i/ili limitiranja rasta određenih proizvoda. Rizici za inflaciju, osobito onu troškovnu, i dalje predstavlja mogućnost da vremenske (ne)prilike utječu na cijene prehrambenih sirovina kao i geopolitičke napetosti te njihov utjecaj na cijene sirove nafte odnosno goriva i maziva na lokalnom tržištu.

Za razliku od prijašnjih očekivanja, i unatoč očekivanjima o blagog jenjavanju inflacije u drugoj polovici godine, prema trenutnim procjenama 2025. godina mogla bi donijeti blago ubrzanje godišnje stope inflacije potrošačkih cijena. Snažna domaća i inozemna potražnja predstavljaju čimbenike koji su pridonijeli jačanju inflatornih pritisaka osobito u segmentu usluga čija se inflacija pokazala čak tvrdokornijom od očekivanja. Domaća potražnja zrcali, osim visoke zaposlenosti, i snažan rast plaća. Na razini cijele 2025. očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini 3,3% godišnje.