Cijene idućih godina ne bi trebale rasti

Međutim, inflacije i dalje ima, pa snižavanje cijena dok je ona prisutna može nositi i određene opasnosti koje nisu odmah vidljive. Primjerice, razlog pada cijena važan je faktor u tome je li do toga došlo jer je potražnja pala pa se povećavaju zalihe ili je to zbog veće konkurencije. Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća kako je inflacija uvijek jako opasna, pogotovo ako prijeđe u hiperinflaciju.

– Zbog toga se zapravo i monetarne vlasti jako boje inflacije iznad 5 posto godišnje ako bi ona bila trajna. Tada se ona pretvara u ono što zovemo stagflacijom, stagnacijom uz inflaciju. Hiperinflacija je iznad 10 posto, kao što je imala Srbija, pa imamo zanimljivost da kupci iz Srbije dolaze u Hrvatsku jer su neki proizvodi jeftiniji nego tamo, ne oni za koje je vlada intervenirala nego jednostavno zbog usporavanja inflacije, s time da kod njih plaće nisu pratile inflaciju.

Inflacija je monetarni fenomen, držim se teorijskog koncepta prema kojem je inflacija situacija kada na tržištu postoji višak novca, a manjak roba. Inflacija uvlači na tržište veliki broj ponuđača koji na inflaciji žele zaraditi pa se stvara veća ponuda koja, prirodno, izaziva i pad cijena. Primjerice, htjeli to njemački poljoprivrednici priznati ili ne, njima je inflacija jako pomogla, tamo su oni imali rast dobiti od 57 posto prošle godine, prema statistikama. Očito su razlozi njihovih prosvjeda politički – objasnio je dr. Novotny.

Mehanizam motiviranja kupaca dosta govori o razlozima zašto inflacija nastupa. Isto tako i što može donijeti uplitanje vlade pored prividne kontrole cijena.