"Blago smanjenje pričuva uglavnom je bilo rezultat smanjenja deviznih depozita države i niže razine ugovorenih repo poslova. U odnosu na kraj prethodne godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 600 milijuna eura ili 2,9 posto, slično kao i neto raspoložive pričuve, koje su se povećale za 500 milijuna eura ili 3,0 posto, te su na kraju mjeseca iznosile 18,2 milijarde eura", objašnjavaju analitičari središnje banke u Biltenu za ožujak.
Inače, neto raspoložive pričuve definirane su kao međunarodne pričuve umanjene za deviznu inozemnu pasivu, obveznu pričuvu u devizama, devizne depozite države te izvanbilanične obveze (ugovori o razmjeni, engl. swap).
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u petak objavljenoj analizi podataka o međunarodnim pričuvama, navode kako posljednji tjedni podatci središnje banke za 2. travanj ukazuju na rast bruto međunarodnih pričuva, koje su se popele na razinu od 21,1 milijarde eura, "čime su dosegnute razine posljednji put zabilježene u listopadu 2019. godine".
Podsjećaju da su bruto međunarodne pričuve krajem 2020. premašile razinu s kraja 2019. godine. Pritom je rast bruto međunarodnih pričuva tijekom posljednja dva mjeseca 2020. godine, prema navodima iz središnje banke, rezultat priljeva sredstava iz fondova EU-a, ali i devizne intervencije središnje banke tijekom prosinca na kojoj je HNB u cilju očuvanja stabilnosti tečaja na tržištu otkupio 130 milijuna eura.
HNB je ove godine prvi put intervenirao na deviznom tržištu 8. travnja te je u cilju očuvanja stabilnosti tečaja kune bankama prodao 190 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,570405 kuna za euro, povukavši iz financijskog sustava otprilike 1,44 milijarde kuna, podsjećaju iz RBA.
"I u godini pred nama dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostat će neupitna te u slučaju pritisaka na kunu u bilo kojem smjeru možemo očekivati nove aktivnosti HNB-a na deviznom tržištu kroz prodaju/kupnju deviza što bi posljedično utjecalo i na kretanje međunarodnih pričuva", zaključuju analitičari RBA.
