Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj 2022. godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan.
Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 30,1% krajem studenog, a iznosio je 19,4 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 26,6% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,1 mlrd. eura (-1,6 mlrd. eura ili 8,6% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju studenog je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 1,2 mlrd. eura ili 9,7%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,7%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem studenog iznosio je 13,4 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 637 mil. eura odnosno 12,2%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,1%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 37,3 mlrd. eura ili 57,8% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 27,2 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 42,2% ukupnog bruto inozemnog duga.
Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštravanje uvjeta financiranja na međunarodnom tržištima kroz rast troškova kamata na inozemni dug kao i pogoršanje investicijske klime, ekonomska neizvjesnost te povišena averziju prema riziku.
