Banka Slovenije očekuje vidljivije neizravne učinke američkih carina

Neizvjesnosti u europskom i slovenskom gospodarstvu u zadnje su vrijeme uglavnom vezane uz mjere ekonomske i carinske politike SAD-a.
"Iako je izravna trgovina između slovenskog i američkog gospodarstva relativno mala, procjenjujemo da bi neizravni učinci uvođenja carina preko europskih tržišta i globalnih lanaca vrijednosti mogli biti vidljiviji", navodi Banka Slovenije u najnovijem pregledu makroekonomskih kretanja, objavljenom danas.

Slovenija je malo i visoko otvoreno gospodarstvo, pa pojačane protekcionističke tendencije mogu imati značajan utjecaj na nas. Otprilike 15.000 radnih mjesta u Sloveniji povezano je s vanjskom trgovinom SAD-a.

S obzirom na nedavnu neizvjesnu geopolitičku situaciju i s njom povezanu dodatnu potrošnju za obranu, Banka Slovenije također je analizirala karakteristike poduzeća u slovenskom obrambenom klasteru. Napominju da tvrtke koje su uvrštene u njega dolaze iz različitih djelatnosti, ponajviše proizvodnih, te stvaraju približno jedan posto ukupne dodane vrijednosti.

Najnoviji anketni pokazatelji pokazuju da je europodručje u prvom tromjesečju ostvarilo slab rast, koji su i dalje poticale usluge. Unatoč blagom poboljšanju kompozitnog PMI-ja u ožujku, gospodarski uvjeti ostaju izazovni i neizvjesni, posebno u pogledu trgovinske politike, što se također odražava u kontinuiranom padu raspoloženja.

"Nesigurnost utječe i na slovensko gospodarstvo, gdje su očite značajne razlike između djelatnosti", napominje središnja banka.

S jačanjem građevinske aktivnosti temeljenom na anketama i relativno povoljnim korporativnim procjenama konačne potrošnje, gospodarski sentiment blago se poboljšao u prvom tromjesečju. Nasuprot tome, situacija u prerađivačkoj industriji se pogoršava, gdje je u prva dva mjeseca proizvodnja pala na međugodišnjoj razini. Na usporavanje ukazuju i stvarni pokazatelji potrošnje.

"Modeli kratkoročne prognoze za prvo tromjesečje, unatoč velikom rasponu procjena, trenutno pokazuju povoljan tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali je ostatak godine puno neizvjesniji", kažu u Banki Slovenije.

Tržište rada ostaje napeto unatoč znakovima popuštanja u privatnom sektoru. To se očituje u padu stope registrirane nezaposlenosti na 5,1 posto te i dalje pozitivnim očekivanjima glede budućeg zapošljavanja. Zajedno s uvođenjem novog sustava plaća u javnom sektoru, posljedično se održava rast prosječne plaće na blizu sedam posto.

Rast cijena u ožujku je blago porastao, dosegnuvši 2,2 posto, nakon 1,9 posto u veljači. Rast cijena hrane je intenziviran, što je, kažu u središnjoj banci, odraz stanja na svjetskim tržištima i poskupljenja u lancima proizvodnje hrane, dok su energenti i dalje jeftiniji iz godine u godinu.

Temeljna inflacija ubrzala se na 2,4 posto (2,2 posto u veljači), zadržavši se povišena, posebice u uslugama, usred kontinuiranog snažnog rasta troškova rada. Rast cijena ostalih dobara ostaje relativno nizak iu skladu s višegodišnjim prosjekom.

Državni deficit i dug kao udio u BDP-u smanjili su se prošle godine, ali su neizvjesnosti u pogledu javnih financija i dalje visoke. Kretanja javnih financija ostaju pod utjecajem brojnih rizika: vanjskih, koji proizlaze iz geopolitičkih (povećanje izdvajanja za obranu) i trgovinskih promjena (carine), te domaćih, vezanih uz pripremu i provedbu različitih reformi (mirovinska, zdravstvena, dugotrajna skrb), viši rashodi za kamate i daljnju obnovu nakon poplava, kažu u središnjoj banci.