EKONOMIJA
Američki proračunski deficit blago smanjen zbog carina |
   |
| Objavljeno: 17.10.2025 / 07:45 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Američki proračunski deficit smanjen je za 41 milijardu dolara na 1.775 milijardi dolara u fiskalnoj 2025., jer je povećanje prihoda od carina koje je nametnuo američki predsjednik Donald Trump i smanjenje potrošnje na obrazovanje pomoglo ublažiti veće izdatke za zdravstvo, mirovine i kamate na dug, priopćilo je američko Ministarstvo financija |
|
Riječ je o rezultatu za fiskalnu godinu koja je završila 30. rujna, a koja uključuje gotovo devet mjeseci Trumpovog drugog mandata u Bijeloj kući. Smanjenje deficita prvi put od 2022. Usporedbe radi, u fiskalnoj godini 2024. proračunski deficit iznosio je 1.817 milijardi dolara. Proračunski deficit SAD-a tako je smanjen po prvi put od 2022., kada je ukidanje programa pomoći zbog covid-19 smanjilo potrošnju. Ukupni proračunski prihodi za fiskalnu 2025. godinu iznosili su rekordnih 5.235 tisuća milijardi dolara, što je za 317 milijardi dolara ili 6 posto više u odnosu na fiskalnu 2024. godinu, a bili su rekordni i rashodi, dosegnuvši 7.010 milijardi dolara, što je rast od 275 milijardi dolara ili 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Manjem proračunskom deficitu u 2025. pripomogli su rekordni neto carinski prihodi od 195 milijardi dolara ili 118 milijardi dolara više u odnosu na prethodnu godinu, što je izravni rezultat Trumpovih carina. No, taj snažan novi izvor proračunskih prihoda djelomično je zasjenjen smanjenjem bruto poreza na dobit poduzeća za fiskalnu 2025. godinu i to za 79 milijardi dolara, na 486 milijardi dolara. Dužnosnik američkog Ministarstva financija rekao je da je ministarstvo procijenilo da proračunski defcit za 2025. godinu iznosi 5,9 posto, dok je u 2024. proračunski deficit iznosio 6,3 posto BDP-a. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je u srijedu da želi smanjiti deficit na 3 posto BDP-a poticanjem gospodarskog rasta i smanjenjem ili ograničavanjem potrošnje. Analitičari međutim kažu da najnoviji podaci ukazuju na slab napredak prema tom cilju. "Većina promjena u fiskalnoj politici jednostavno zamjenjuje porezne prihode i potrošnju s drugim izvorima, a bez smanjenja deficita. Dakle, još uvijek smo na vrlo neodrživom putu", ocijenio je Kent Smetters, direktor analitičke skupine Penn Wharton Budget Model Sveučilišta u Pennsylvaniji. Rekordne kamate na dug To smanjenje i veći carinski prihodi prikrili su kontinuirani rast izdataka za mirovine, zdravstvene programe Medicare i Medicaid te za kamate na američki savezni dug. Izdaci za kamate primjerice, dosegli su rekordnih 1.216 milijardi dolara, što je porast od 83 milijarde dolara, odnosno 7 posto, u odnosu na fiskalnu godinu 2024., a to ih čini drugom najvećom stavkom rashoda nakon socijalnog osiguranja. Izdaci za taj program dosegli su 1.647 milijardi dolara ili porast od 127 milijardi dolara odnosno 8 posto u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu. "Dobre su vijesti da carine generiraju veće prihode, ali sve glavne kategorije potrošnje su porasle, a obvezni izdaci i kamate su znatno veći. Fundamenti su i dalje duboko zabrinjavajući“, rekla je Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za odgovorni savezni proračun |
|
|
| Tagovi: #Američki proračunski deficit, #trumpove carine, #kamate na američki dug |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |
