AmCham u priopćenju podsjeća da se već godinama zalaže za porezno rasterećenje i predvidivost poreznih propisa.
"Najava uvođenja novog poreza na dodatnu dobit protivna je pozitivnim rezultatima koje je Republika Hrvatska postigla kroz nekoliko krugova porezne reforme, suprotna je naporima koje je Vlada RH do sada uložila za postizanje porezne stabilnosti i predvidivosti i dovodi u pitanje pozicioniranje Hrvatske kao ulagačke destinacije", ističu iz AmChama.
Navode kako je razumljiv kontekst u kojem je Vlada krenula razgovarati oko uvođenja poreza na ekstraprofit koji bi regulirao pitanje špekulativnih cijena energenata, no i kako uvođenje poreza na dodatnu dobit za industrije izvan energetskog sektora nije u skladu s preporukama Europske komisije niti je takav prijedlog u praksi usvojen u zemljama EU, izuzev Mađarske.
"AmCham smatra kako se privatni sektor ove godine već suočio sa šokovima na tržištu koje je donijela rekordna inflacija, rastući troškovi sirovina i energenata, te prilagodba poslovanja na uvođenje eura. Stoga uvođenje novih poreza koji imaju financijski učinak na gospodarstvo na kraju godine za tekuću godinu neće dovesti do pravednosti u podjeli tereta negativnih okolnosti energetske krize, već do ozbiljnih negativnih posljedica za poduzetnike i gospodarstvo", ističu iz Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.
Također upozoravaju da će taj porez ograničiti mogućnost potrebnog rasta plaća u privatnom sektoru, što će za posljedicu imati smanjivanje raspoloživog dohotka, a samim time i osobne potrošnje te manju gospodarsku aktivnost.
"Isto tako, AmCham ukazuje kako bi se uvođenje ovakvog poreza, točnije kriteriji za oporezivanje, mogli protumačiti kao neopravdana diskriminacija srednjih i velikih tvrtki, te kažnjavanje uspješnih tvrtki koje uvelike doprinose rastu hrvatskoga BDP-a", zaključuje se u priopćenju.
Ministarstvo financija prošli je tjedan u javno savjetovanje uputilo nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji bi plaćale kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Javno savjetovanje o prijedlogu tog zakona trajat će do 1. prosinca, cilj je da u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini, odnosit će se na dobit ostvarenu u 2022. godini, a bit će naplaćen u 2023. godini.
