Zdravstvo u 2022. obilježilo ublažavanje epidemije, početak reforme i prosvjedi mladih liječnika |
Objavljeno: 27.12.2022 / 08:20 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - Nakon dvije godine epidemije covida-19, proteklu je godinu obilježio omikron soj koronavirusa, manje teških slučajeva bolesti i smrtnih ishoda, ublažene su epidemiološke mjere, a u 2022. zdravstvena je administracija pokrenula prve korake za reformu zdravstvenog sustava. |
Iako nije službeno proglašen kraj epidemije covida, Hrvatska kraj godine dočekuje s relativno stabilnom epidemiološkom situacijom. Cijepljeno je više od 70 posto odraslog stanovništva, a od jeseni su dostupna i nova cjepiva protiv omikron varijante koronavirusa. Aktualno stanje drastično je bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, višestruko je smanjen broj oboljelih na bolničkom liječenju i respiratoru. Smrtnih ishoda, nažalost, i dalje ima, ali su u stalnom padu i daleko od prošlogodišnjih. Nacionalni stožer civilne zaštite u travnju je ukinuo gotovo sva protuepidemijska ograničenja, a na snazi je ostala samo obaveza korištenja maske za zaposlenike i pacijente u zdravstvenom sustavu te zaposlenike i posjetitelje ustanova socijalne skrbi. Više od dvije godine epidemije covida hrvatski su zdravstveni sustav stajale šest milijardi kuna, a izgubljeno je i više od 17.000 života. Zdravstvena administracija ove je godine pokrenula reformu koja bi trebala donijeti financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse. Pitanje fiskalne održivosti sustava jedan je od ključnih stupova reforme jer su bolnice u prosjeku generirale 200 do 300 milijuna kuna duga na mjesečnoj razini. Rebalansom državnog proračuna u lipnju povećani su limiti svim zdravstvenim ustanovama za 10 posto, čime je zdravstvenom sustavu na mjesečnoj razini omogućeno prosječno dodatnih 100 milijuna kuna. Bolnički sustav u 2022. saniran je sredstvima iz državnog proračuna od 2,4 milijarde kuna sa ciljem da se plaćanje dugova veledrogerijama drži u roku do 120 dana od izdavanja računa. Krajem godine završili su javna rasprava i prvo saborsko čitanje o nacrtima izmjena dvaju organskih zakona - Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čije se donošenje očekuje početkom iduće godine. Ministar zdravstva Vili Beroš ističe da su te zakonske izmjene okvir za strukturnu promjenu i korištenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u sklopu kojega zdravstvu stoji na raspolaganju 2,56 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz EU. Također je predviđena predaja gradskih i županijskih općih bolnica u državno vlasništvo, što je izazvalo otpor u dijelu županija. Najžešći su Istarska, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, čiji su se župani izjasnili protiv centralizacije tog dijela zdravstvenog sustava. Proteklu su godinu obilježili i prosvjedi mladih liječnika, kao i vraćanje reprezentativnosti Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju. Inicijativa mladih liječnika u rujnu je organizirala veliki prosvjed pred Ministarstvom zdravstva gdje su izrazili nezadovoljstvo sustavom, njegovim upravljanjem i svojim statusom, te zatražili hitne reforme. Postojeće stanje u sustavu ocijenili su glavnim krivcem što je u inozemstvo od 2013. otišlo više od tisuću liječnika i liječnica prosječne životne dobi 35 godina. Strukovna tijela objavila su najesen podatak da nedostaje 2000 liječnika. U javnom je zdravstvu zaposleno 14.000 liječnika, a u bolnicama i domovima zdravlja manjka 14 posto liječničkog kadra. U Komori medicinskih sestara tvrde da samo u bolnicama nedostaje čak 4500 medicinskih sestara i tehničara. Ove su jeseni prihvaćene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti člankom koji je omogućio HLS-u sudjelovanje u kolektivnim pregovorima. U HLS-u kažu da imaju oko 3500 članova, a proteklih devet godina nisu mogli sudjelovati u kolektivnom pregovaranju jer nisu imali dovoljan broj članova prema Zakonu o reprezentativnosti. Postojeći granski kolektivni ugovor za zdravstvo istječe krajem godine, a produženo mu je djelovanje do kraja ožujka 2023. Ako istekne i taj rok bez dogovora, za djelatnike zdravstva vrijedit će samo temeljni kolektivni ugovor, koji ne uključuje dodatke vezane za specifičnosti uvjeta rada. |
|
Tagovi: zdravstvo, hrvatsko zdravstvo, troškovi bolnica, bolnice, Alen Ružić, KBC Rijeka, Vili Beroš |
PROČITAJ I OVO | ||
Ukrajinska vojska izgubila položaje na istoku zemlje |
KIJEV - Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska povukla se na nove položaje na barem tri mjesta duž bojišnice, rekao je u nedjelju vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga. |
Macron: Francuska bi mogla nuklearnim oružjem braniti Europu |
PARIZ - Francusko nuklearno oružje trebalo bi biti dio debate o europskoj obrani, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron skupini regionalnih novina u nedjelju, u komentarima koji su su izazvali oštre kritike njegovih političkih oponenata uoči EU izbora u lipnju. |
Medved: Vjerujem da ćemo se tijekom sljedećeg tjedna dogovoriti s DP-om |
ZAGREB - Član HDZ-ovog predsjedništva i tehnički potpredsjednik vlade te ministar branitelja Tomo Medved dao je izjavu za medije u kojoj je komentirao kako teku pregovori s Domovinskim pokretom za sastavljanje vladajuće većine. Kazao je da se pregovori nastavljaju u ponedjeljak. |
Vučemilović: Sa SDP-om i Možemo? Nikad, baš nikad |
ZAGREB - Vesna Vučemilović, članica Predsjedništva Hrvatskih suverenista, oglasila se sinoć na Facebooku i poručila da nikad neće glasati ni za kakav savez sa SDP-om i Možemo. |
Kakav Ustavni sud treba Hrvatskoj? |
ZAGREB - Njegove zadaće trebaju biti jasnije tako da i građani mogu shvatiti, zašto je on neophodan. |