Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri |
Objavljeno: 28.11.2022 / 07:50 |
Autor: SEEbiz / H |
BARCELONA - Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran. |
„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu. Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona. „Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni. Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa. "Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora", napominje Kamel. Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike. U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe. „Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI. „Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje. U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu. „Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder. Hrana kao oružje U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo. Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku. Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“. Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu. „Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović. Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković. „Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED). Klimatske promjene prijetnja Mediteranu „To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje. Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama. „Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel. U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana. „Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran. Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena. „To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel. |
|
Tagovi: Unija za Mediteran, Mediteran, hrana, poskupljenja hrane |
PROČITAJ I OVO | ||
Bilek: Manjine daju potporu Jandrokoviću za šefa Sabora |
ZAGREB - Predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek, u ime kluba nacionalnih manjina, poručio je za RTL da će dati potporu HDZ-ovu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora. To bi značilo da će HDZ ako se dogovori s Domovinskim pokretom oformiti većinu. |
Izvori: DP bi se mogao podijeliti |
ZAGREB - Domovinski pokret održao je prvu rundu službenih pregovora s HDZ-om. Iz DP-a su tvrdili da nema raskola i da kod njih vlada zajedništvo, no neslužbene informacije ipak govore nešto drugačije. |
Plenković: Korumpirana ljevica želi porobiti institucije |
ZAGREB - Poručio je da će HDZ imati "dovoljno ruku" i sastaviti parlamentarnu većinu, naglasivši da razgovore vodi s ozbiljnima i odgovornima, no neće s Mostom, Možemo! i SDP-om koje je nazvao korumpiranima jer "žele porobiti neovisne institucije". |
U Hrvatsku stiglo prvih šest Rafalea: Hrvatsko nebo je sada sigurnije |
ZAGREB - Prvih šest od ukupno dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale u četvrtak je stiglo u Hrvatsku, dvije godine i pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s Francuskom vrijednog više od milijardu eura, a dolazak zadnjih od ugovorenih aviona očekuje se početkom sljedeće godine. |
Hrebak: Samo su dvije opcije |
ZAGREB - Prije osam dana održani su parlamentarni izbori. Vladu još nemamo, a šanse da je sastave imaju i HDZ-ova i SDP-ova koalicija. |