Ukrajina traži oružje koje može dosegnuti Moskvu. Kremlj: To znači rat s Amerikom

Ova reakcija dolazi nakon što je objavljeno da administracija predsjednika Trumpa razmatra zahtjev Kijeva za isporukom ovog oružja dugog dometa koje bi s lakoćom moglo dosegnuti Moskvu.

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, jučer je postavio nekoliko pitanja koja naglašavaju zabrinutost Moskve. "Pitanje je, kao i prije, sljedeće: tko može lansirati ove projektile? Mogu li ih lansirati samo Ukrajinci ili to moraju učiniti američki vojnici?" upitao je Peskov, dodajući: "Tko određuje ciljanje ovih projektila? Američka strana ili sami Ukrajinci?"

Prošlog tjedna, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je za američki portal Axios kako je od Trumpa tražio "jednu stvar" koja bi mogla prisiliti Rusiju na završetak rata. Ukrajinski dužnosnik kasnije je potvrdio da se radilo upravo o projektilima Tomahawk, čiji domet od 2500 kilometara daleko nadmašuje sve što je Kijevu do sada isporučeno. Prema planu, Washington bi projektile prodao europskim saveznicima, koji bi ih potom proslijedili Ukrajini.

Zelenski je u petak dodatno zaoštrio retoriku, poručivši ruskim dužnosnicima u Moskvi da provjere "gdje su im skloništa za bombe" ako predsjednik Putin odbije mirovni sporazum ili prekid vatre.

Oružje koje mijenja pravila igre

S dometom do 2400 kilometara i bojnom glavom od 450 kilograma, ovaj krstareći projektil daleko je učinkovitiji od bilo kojeg sličnog oružja dugog dometa koje su zapadni saveznici dosad donirali Kijevu. Bivši američki predsjednik Joe Biden odbio je sličan zahtjev, koji je bio dio "Plana pobjede" u 10 točaka što ga je Zelenski predstavio na kraju Bidenovog mandata.

Tada se smatralo da je isporuka takvih projektila prerizična jer bi mogli gađati ciljeve u Moskvi i potencijalno eskalirati sukob. No, kao znak rastućeg optimizma, Zelenski je za novinsku agenciju Axios otkrio da mu je Trump tijekom sastanka rekao: "radit ćemo na tome".

Trumpov stav i eskalacija sukoba

Iako je ranije Zelenskog nazivao "diktatorom" i optuživao ga za početak rata, čini se da je Trump promijenio stav. Prošlog je tjedna izjavio kako vjeruje da Ukrajina može vratiti sav svoj teritorij. "Mislim da je Ukrajina, uz potporu Europske unije, u poziciji da se bori i VRATI cijelu Ukrajinu u njezin izvorni oblik", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social nakon govora na summitu UN-a u New Yorku.

Keith Kellogg, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, potvrdio je jučer da je Trump dao odobrenje Kijevu za izvođenje dalekometnih udara na teritorij Rusije. Kellogg je to izjavio u razgovoru za Fox News.

Na izravno pitanje znači li Trumpov stav da Ukrajina može izvoditi dalekometne udare na Rusiju, Kellogg je odgovorio potvrdno. "Mislim da, čitajući što je on rekao, i čitajući što su rekli potpredsjednik Vance kao i tajnik Rubio, odgovor je da. Iskoristite sposobnost za duboke udare", poručio je.

Kellogg je također naglasio kako "ne postoje takve stvari kao što su utočišta".

Problem s Pentagonom i zahtjev za raketama

Međutim, na pitanje imaju li ukrajinske snage dopuštenje za korištenje oružja koje su isporučile SAD na ovaj način, Kellogg je priznao da je situacija "mješovita".

"Ponekad dobiju dio ovlasti, ponekad ne. Mislim da bi svi trebali slijediti predsjednikove upute. On je vrhovni zapovjednik prema Ustavu i svi ga moraju slušati. Ako predsjednik ide lijevo, idete lijevo. Ako kaže idite desno, idete desno", izjavio je Kellogg, ističući da Pentagon ponekad ne provodi predsjednikove odluke.

U međuvremenu, Ukrajina je od kolovoza pojačala napade dronovima i projektilima na rusku energetsku infrastrukturu, ciljajući rafinerije i luke kako bi Moskvi uskratila ključne prihode od nafte. U noći na nedjelju, ukrajinska mornarica potvrdila je napad krstarećim projektilima Neptun na tvornicu u Brjansku koja proizvodi elektroničke komponente. Istovremeno, oštećena je i termoelektrana u Belgorodu, što je izazvalo masovne nestanke struje.

Eskalacija donosi i civilne žrtve. U napadima ukrajinskih dronova u blizini Moskve poginuli su 76-godišnja žena i njezin šestogodišnji unuk. S druge strane, u masovnom ruskom bombardiranju Kijeva u nedjelju poginule su četiri osobe, uključujući 12-godišnju djevojčicu.