Ipak, čini se da Kremlj ozbiljno razmišlja o zaustavljanju napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – u isto vrijeme kada je Ukrajina upotrijebila svoju novu razornu krstareću raketu Neptun, piše Politico. Ukrajina je preradila svoj legendarni krstareći projektil klase Neptun i sada ima domet od 1000 kilometara.
U petak navečer Ukrajina je uspješno testirala svoju prvu dalekometnu krstareću raketu, pogodivši rafineriju nafte u Tuapseu, u ruskoj regiji Krasnodarski kraj, otprilike 1000 kilometara od ukrajinskog teritorija. Napad je izazvao veliki požar, koji su vatrogasci gasili puna tri dana.
"Nakon napada kijevskog režima, u noći 14. ožujka, zapalio se spremnik s oko 20.000 tona benzina u naftnom skladištu. Požar se proširio na više od tisuću četvornih metara, a vatrogasci su mu dodijelili četvrti stupanj opasnosti," izjavio je u ponedjeljak guverner Krasnodara, Veniamin Kondratijev. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentirao je napad kratko i jasno: "Zadovoljni smo rezultatima Dugog Neptuna."
Ovaj udar dodatno povećava pritisak na rusku naftnu industriju, koja je ključan izvor prihoda i pomaže Kremlju da održi gospodarstvo stabilnim unatoč sankcijama. Ukrajina već mjesecima sustavno napada ruske rafinerije, cjevovode i crpne stanice bespilotnim letjelicama, a prema dostupnim podacima, uspjela je onesposobiti oko 10 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte.
"Putin je u biti tiho priznao Trumpu koliko naši napadi u dubini ruskog teritorija pogađaju njihov energetski sektor. To je naš adut za pregovore s Trumpom", napisao je u utorak na Facebooku ukrajinski zastupnik Roman Lozinski. Krstareće rakete pokazale su se učinkovitijima od dronova, koji su dosad bili glavno ukrajinsko oružje za napade na ciljeve duboko unutar Rusije. Dok dronovi lete sporije i lakše ih je oboriti, krstareće rakete lete gotovo brzinom zvuka i mnogo ih je teže presresti.
No, unatoč njihovoj moći, ne treba ih smatrati čudotvornim oružjem.
"Ove rakete same po sebi ne mogu preokrenuti tijek rata, čak i ako ih proizvedemo mnogo više nego što ih imamo sada. Imamo iskustvo s Rusijom, koja je na nas ispalila daleko više različitih projektila, a mi i dalje funkcioniramo," kaže Mikola Bjeljeskov, istraživač u Nacionalnom institutu za strateške studije i viši analitičar u kijevskom Centru 'Come Back Alive'.
