Uhićen Ukrajinac zbog eksplozije Sjevernog toka

Eksplozije su i Rusija i Zapad smatrali činom sabotaže, a nitko nikada nije preuzeo odgovornost za teško oštećeni plinovod kojim se doprema plin iz Rusije u Europu, što je označilo veliku eskalaciju sukoba u Ukrajini i pojačalo krizu opskrbe energijom na kontinentu.

Bio dio skupine koja je postavila eksploziv na plinovod

Osumnjičenik, identificiran samo kao Serhij K. prema njemačkim zakonima o privatnosti, bio je dio skupine ljudi koji su postavili eksplozivne naprave na plinovod u blizini danskog otoka Bornholma u rujnu 2022., navodi se u priopćenju tužiteljstva.

On i njegovi suučesnici krenuli su iz Rostocka na sjeveroistočnoj obali Njemačke jedrilicom kako bi izvršili napad, navodi se, dodajući da je plovilo unajmljeno od njemačke tvrtke uz pomoć krivotvorenih identifikacijskih dokumenata preko posrednika.

Uhićen u Riminiju

Vlasti su postupile po europskom uhidbenom nalogu, a osumnjičenik se suočava s optužbama za dosluh radi izazivanja eksplozije, protuustavne sabotaže i uništavanja. Karabinjeri su ga uhitili sinoć u pokrajini Rimini na talijanskoj jadranskoj obali, navodi se u priopćenju njemačkog tužiteljstva.

Talijanska policija zasad nije komentirala uhićenje.

Što je (bio) Sjeverni tok i zašto je bitan?

Sjeverni tok bio je sustav podmorskih plinovoda koji su povezivali Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora, ključan za opskrbu prirodnim plinom velikog dijela Europe. Prvi plinovod, Sjeverni tok 1, proradio je 2011. i godinama je predstavljao glavni kanal kojim je Gazprom slao ruski plin u Europsku uniju, dok je Sjeverni tok 2 izgrađen, ali nikad nije pušten u rad zbog rata u Ukrajini i sankcija.

Ti su projekti Njemačkoj omogućavali izravnu nabavu ruskog plina, zaobilazeći tranzitne zemlje poput Ukrajine i Poljske, i time imali veliku geopolitičku težinu.

U trenutku sabotaže u rujnu 2022. Europa je već pokušavala smanjiti ovisnost o ruskim energentima, ali Sjeverni tok i dalje je simbolizirao vezu između ruskog plina i europskog gospodarstva.

Eksplozije koje su teško oštetile cjevovode dodatno su produbile energetsku krizu, povisile cijene plina i potaknule političke rasprave o sigurnosti europske infrastrukture. Sabotaža je označila dramatičan prekid jedne ere energetske suradnje Europe i Rusije, ostavivši dugotrajne posljedice na europsku energetsku politiku i sigurnost opskrbe.