Prema odgovorima koje je Poslovni dnevnik dobio praktički od svih trgovačkih sudova u zemlji jasno je da znatniji pad novih stečajnih predmeta nije posljedica štrajka sudskog osoblja, iako je on uzrokovao ponegdje i veće zaostatke u radu.
Utoliko, niže navedene brojke ne znače da hrvatski stečajni suci i upravitelji ove godine imaju bitno manje posla, a potvrda toga dolazi kroz najavu kako će se na najvećem Trgovačkom sudu u Zagrebu – do kraja godine riješiti zaostaci nagomilani u aktivnim stečajnim predmetima koji su izazvani štrajkom.
Generalno, pak, s oprezom treba uzeti kretanja u europskom stečajnom mozaiku, jer proglašenje bankrota nije smrt za poduzeća. Tako ni podatak da je u drugom tromjesečju sezonski prilagođeni broj proglašenja stečaja porastao za 8,4 posto u EU i za 9 posto u europodručju, u usporedbi s prvim kvartalom 2023., ne mora značiti da će automatski porasti i broj ugašenih poduzeća.
No trend nije dobar jer je, usporedbe radi, u prvom kvartalu 2023. broj proglašenih stečaja porastao za 4,2 posto u EU i za 3,5 posto u eurozoni, u odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje 2022. Upravo zadnja tromjesečna usporedba po državama članicama pokazuje da je među državama članicama najveći porast primijećen u Mađarskoj (+40,8 posto), Latviji (+24,8 posto) i Estoniji (+24,6 posto), dok je najveće smanjenje zabilježeno na Cipru (-48,5 posto), Hrvatskoj (-23,6 posto) i Danskoj (-15,9 posto).
Najpogođeniji su pružatelji usluga smještaja i prehrane te sektor prijevoza i skladištenja.
Zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko koji je kao stručnjak za stečajeve ispred Odvjetničke komore sudjelovao u izradi novog Stečajnog zakona, smatra da se vrlo vjerojatno radi o različitim metodama praćenja stečajeva kod Eurostata. “Konkretno, u Hrvatskoj se statistički razdvaja stečaj i predstečaj, dok većina drugih zemalja predstečaj provodi u okviru stečaja”, kaže Ljubenko, piše novinarka Poslovnog dnevnika Suzana Varošanec.
